Poslednje
Na čistac – Filip Rot i politički, lični i američki lomovi (III deo)
Na čistac – Filip Rot i politički, lični i američki lomovi (II deo)
Na čistac – Filip Rot i politički, lični i američki lomovi (I deo)
Konkurs za neobjavljeni rukopis prve knjige otvoren do 15. jula
Šta čitaju oni koji pišu: Nenad Stipanić
Roman-potop: Knausgorov dijabolički realizam (II deo)
Domaći naslovi
O proletanju kroza zid (“Crvena planeta”, Goran Korunović)
strani naslovi
Novi Pinčonov roman u pinčonovskoj Americi
Intervjui
Na čistac – Filip Rot i politički, lični i američki lomovi (III deo)
domaći autori
Šta čitaju oni koji pišu: Branko Ćurčić
Poslednje
Na čistac – Filip Rot i politički, lični i američki lomovi (III deo)
Na čistac – Filip Rot i politički, lični i američki lomovi (II deo)
Na čistac – Filip Rot i politički, lični i američki lomovi (I deo)
Konkurs za neobjavljeni rukopis prve knjige otvoren do 15. jula
Šta čitaju oni koji pišu: Nenad Stipanić
Roman-potop: Knausgorov dijabolički realizam (II deo)
Roman-potop: Knausgorov dijabolički realizam (I deo)
Život bez Pola Ostera – Siri Hustvedt o bolu i gubitku supruga
druge priče
Kako je kritika dočekala roman Mobi Dik 1851. godine kada je objavljen
Danas prihvaćen kao remek-delo svetske književnosti, Mobi Dik je svojevremeno podelio književnu kritiku. Neke od zamerki romanu su u književno-naučnom smislu odavno prevaziđene, a kritičari su ih bazirali i na svom doživljaju ličnosti pisca, kao i na njegovim napadima na javni moral, religiju i društveno prihvatljive konvencije umetničkog stvaralaštva.
Razbijanje mita: Da li kreativnost ima rok trajanja?
Postoji prećutna pretpostavka, naročito u Americi, da mladost i kreativnost uglavnom idu ruku podruku. To i nije čudo: mnogi znameniti umetnici, od Džeka Keruaka i Boba Dilana do Zejdi Smit…
Pisci i spisateljice za i protiv interpunkcije: kada je koristiti, a kada izbegavati
Parul Segal jednom je rekla da je stil „90% interpunkcija “. Pregled vizuelnog poređenja romana koje je napravio Adam Kalhun, gde su oni svedeni samo na interpunkciju, daje sličan…
Mišel Fuko i društvene mreže
Mnoge od svojevremeno radikalnih ideja Mišela Fukoa se sada, 40 godina nakon njegove smrti u Parizu 25. juna 1984, čine očiglednim. Čak i kritičari kao što je Noam Čomski, koji…
Pismo pape Franje o ulozi književnosti u svešteničkom formiranju
Najpre sam odlučio da ovom Pismu dam naslov koji se odnosi na svešteničko formiranje. Međutim, posle naknadnog razmišljanja, uvideo sam da se ova tema odnosi i na formiranje svih onih…
Tessa iz porodice d’Urberville: Slučaj Angela Clarea
Kad književni kritičari i entuzijasti sastavljaju one poznate popise omiljenih, najčudnijih, najsmješnijih ili najomraženijih književnih likova, u potonju skupinu često ubacuju Aleca d’Urbervillea, samoživog bogataša iz romana Thomasa Hardyja, Tessa…
Novo izdanje „Kuvarovih kletvi“ Srđana Tešina
Novo izdanje najpoznatijeg romana Srđana V. Tešina „Kuvarove kletve i druge gadosti“ objavljeno je sredinom sedmice u izdanju Arhipelaga, u ediciji „Zlatno runo“. Tešinov roman „Kuvarove kletve i druge gadosti“…
Stiven Fraj – Šta nas čini ljudima?
Neka bude teksturalne naslade, neka bude svilenih slova i kremenih reči i gugutavih govora i praskavih šapata i šapata što trepere i truckaju se kao surutka. Neka pršte fraze rasparne i jezik što luči se ko ovčiji loj* . Pravo na reči stekli ste rođenjem. Nasuprot muzici, slikarstvu, plesu i korparskom zanatu, za korišćenje jezika nisu potrebni ni poduka ni oprema, sva njegova moć već je postojala u vama još od trenutka u kom se glava malenog vrtirepa vašeg tate pripojila zidu maminog malenog mehura.
Širi izbor za nagradu “Nikola Milošević”
U prostorijama Radio Beograda održana je druga sednica žirija koji će odlučivati o ovogodišnjoj nagradi „Nikola Milošević“ koju dodeljuje Radio Beograd 2 za najbolju knjigu u oblasti teorije književnosti i…
Osuđenici igraju u predstavi po motivima Dostojevskog
U velikoj sali Doma omladine večeras je prvi put za širu javnost bila izvedena predstava “Zapisi iz ćelije broj 12”, u kojoj glume osuđenici iz Okružnog zatvora u Beogradu. Glimci…

