Dnevnik teroriste (32): Depresija

Marko Tomaš Dnevnik teroriste: Depresija Žal za prošlošću je depresija. Vrijeme ne prolazi. Vrijeme je okov. Pročitao sam to negdje. Ne mogu se sjetiti točno gdje. Nije ni bitno. Treba se prestati sjećati. Vrijeme ako i ne prolazi, ako je okov, onda je toliko snažan da ne ispušta iz svog stiska, bol postaje sve jača,…

Continue Reading...

Dnevnik teroriste (31): Propadanje

Marko Tomaš Dnevnik teroriste: Propadanje Nebo propada u more. More propada u nebo. Pogled propada prema propadanju. Ne treba putovati u propadanje. Kao što znamo, život propada u smrt. Rađanje propada u život. Riječi propadaju u rečenice. Tražim razlog da se oslobodim svake grozote na koju sam pomislio, tražim način, ali jedina riječ koja mi…

Continue Reading...

Dnevnik teroriste (30): Klaustrofobija

Marko Tomaš Dnevnik teroriste (30): Klaustrofobija Smrt neće nestati samo zato što ja ne razmišljam o njoj. Razmiljanje o smrti izaziva tjeskobu. Shvatiš koliko je svijet malen, sićušan, jer, naprosto, od nekih stvari se ne možeš sakriti. Ja i smrt smo tijesno povezani. Bliski smo. Svatko je, zapravo, ljubavnik vlastite smrti. Te su mi se…

Continue Reading...

Dnevnik teroriste (29): Put do vrha

Marko Tomaš Dnevnik teroriste: Put do vrha Živim u dobrovoljnom izgnanstvu. Nije me briga mogu li biti prihvaćen. Težim k tome da budem neprihvatljiv. Odavno se ne umijem smijati s drugima, dijeliti radosti, ne umijem s drugima plakati, biti tužan, očajan. Odavno ne razumijem druge ljude. Ne mogu shvatiti njihove težnje. Ne mogu prihvatiti njihova…

Continue Reading...

Dnevnik teroriste (28): Uspomene

Marko Tomaš Dnevnik teroriste: Uspomene Ljeta su topla, ali uspomene na djetinjstvo su toplije. Rujanski vjetar nogom razvali vrata iza kojih se proteklih par mjeseci skrivalo ljeto, a u njemu, kao u slatkoj iluziji, ljudi. Zrak zamiriše poznato kao na početku svakog godišnjeg doba i u čovjeku upali nostalgiju. Njoj se pokušavam oduprijeti početkom svake…

Continue Reading...

Dnevnik teroriste (27): Bog

Marko Tomaš Dnevnik teroriste: Bog Ima krupne šake i flertuje sa svima. Raste u žardinjeri pored ceste i kada cvjeta onda to čini u grozdovima ljubičastog cvijeća sasvim sitnih latica. Krošnjama se propinje prema nebu. Slaže se u šumu ili špalir uz cestu. Lista prema suncu. Prosipa se u vlatima niz ledinu. Teče kroz kanjone,…

Continue Reading...

Dnevnik teroriste (26): Sezona lova

Marko Tomaš Dnevnik teroriste: Sezona lova Sanjao sam otvorenu sezonu lova na ljude. Probudih se na trenutak. Nakon toga usnih svijet pokriven bijelim plahtama. Posvuda je vladala tišina i mir kakav čovjek ne može sebi ni predočiti. Mir je, očito, moguće jedino usniti. Ali tek nakon što završimo s ljudima. Nakon što utihne plač, nakon…

Continue Reading...

Dnevnik teroriste (25): Prolazi ljeto

Marko Tomaš Dnevnik teroriste: Prolazi ljeto Prolazi ljeto, izgaraju velika očekivanja, europski gradovi gore u toj jari. Krv udara na nos Europe, taj prćasti mali nos tako često dignut prema nebesima kako bi pogled stare gospođe gledao ka nebu i izbjegao prizore sa tla gdje se na vjetru kotrlja bijeda kao trnje po pustinji u…

Continue Reading...

Dnevnik teroriste (24): Štetni plin

Marko Tomaš Dnevnik teroriste: Štetni plin Svi smo saučesnici u svakom zločinu na svijetu. Toliko smo povezani. Ali u zlu. U svemu drugom mi ne postojimo jedni za druge. Svatko ima drugačiji doživljaj slatkog, a svi smo jednako krvoločni. Zločin nas uzbuđuje u smislu da nam daje osjećaj da gospodarimo onim čega se najviše plašimo…

Continue Reading...

Dnevnik teroriste (23): Diktatura

Marko Tomaš Dnevnik teroriste: Diktatura Ne možeš se domaknti od svojih opsesija jer živiš u diktaturi i ne možeš zamisliti nikakav drugi poredak stvari. Oblikovan si da budeš diktator i da se žališ na sve druge oblike diktature izuzev vlastitog poretka stvari. Sve se ponaša po vlastitoj volji i to tako treba biti. Diktatura je…

Continue Reading...

Dnevnik teroriste (22): Ključ

Marko Tomaš Dnevnik teroriste: Ključ Imam ključeve od svoga doma, imam ključeve da u njega uđem, ali nemam ključeve da iz njega izađem unatoč tomu što je sve tako beznadno predvidivo i nema nikakve potrebe da izlazim iz njega. Ako mi se dogodi da pronađem ključeve koji će otvoriti vrata prema svijetu izvan kutije, izvan…

Continue Reading...

Dnevnik teroriste (21): Bog je lijep jer je usamljen

Marko Tomaš Dnevnik teroriste: Bog je lijep jer je usamljen             Ne mogu smatrati pravednim nasilnu smrt koja se ne proizvodi kao konačni čin milosrđa. Iza terora ne smije stajati mržnja, iza svake smrti mora stajati ideja o konačnoj pravdi prema planetu. Oni koji stradavaju nedužni su ukoliko iza njihove smrti ne stoji pokušaj da…

Continue Reading...

Dnevnik teroriste (20): Ludi, ludi mjesec

Marko Tomaš Dnevnik teroriste: Ludi, ludi mjesec Čovjek sam i to me čini slabim unatoč posvećenosti koju vježbam prilježno poput budističkog monaha uvjerenog u vječno putovanje duše. Jednom mjesečno, naročito u ljetnim mjesecima, mjesec izgleda kao otečena jetra nekog njuorlinškog skitnice koji nikako nije uspijevao pronaći mir pa se odlučio postati savjest onih običnih ljudi…

Continue Reading...

Dnevnik teroriste (19): Bog je napustio plažu mog djetinjstva

Marko Tomaš Dnevnik teroriste: Bog je napustio plažu mog djetinjstva Sila koja je čovjeku namijenijla sudbinu tužniju od leptirove, onu u kojoj je jedina mogućnost gledati stvari kako nestaju ima vrlo opor smisao za humor i kao takva vrijedna je ljudskog prijezira i svakog hrama podignutog njoj u čast. Bog je strogi ali pravedni otac…

Continue Reading...

Dnevnik teroriste (18): Betonske čizme

Marko Tomaš Dnevnik teroriste: Betonske čizme Pokušao sam otići. Kupio sam milijun voznih karata i probao sam otputovati, ali netko mi je svezao stopala, netko me je betonom utemeljio u temelje užasa i sad jedino što mogu je da lajem s vlasitog prozora koji se, pri tome, ne može zatvoriti nego sretno i samodovoljno pušta…

Continue Reading...

Obavesti me Ostavite nam vaš e-mail kako biste na vreme dobijali nove vesti sa našeg sajta