Dženifer Igan: DeLilo je pokazao da fikcija još može da uradi šta god poželi

Dženifer Igan je američka spisateljica, nagrađena za roman „Vreme je siledžija“ (A Visit From A Goon Squad) Pulicerovom i Nacionalnom nagradom književnih kritičara za fikciju u 2011. godini. “Vreme je siledžija” objavilo je “Kontrast izdavaštvo”, a ovde donosimo tekst njenog predstavljanja Dona DeLila na dodeli Nacionalne književne nagrade 2015. godine, kada je pisac “Podzemlja”, “Bodi…

Continue Reading...

Žionoov roman “Melvil” ili kako pisati o drugom piscu

Tim Parks nedavno je za Njujork rivju napisao poduži tekst o minskom polju koje se stvara kada se pisci istorijske ličnosti portretišu u fikciji. Ako se autor previše približi stilu svog lika, rizikuju poređenja kakva im ne idu u korist; ako, pak, pišu radikalno drugačije, čitalac počne da se pita zašto su se tog pisca uopšte i dohvatali….

Continue Reading...

Paradoksalna primamljivost bola (“Zdravo, dragi ubojice!”, Radenko Vadanjel)

ratki roman Radenka Vadanjela postapokaliptična je mora koju pripovijedaju naizmjence pripovjedači u prvom i trećem licu. Prvi, muški glas, nepouzdani je pripovjedač kroz čije se misli miješaju manija i paranoja. Obranio se od pokušaja ubojstva sjekirom, a svoju je napadačicu/žrtvu spalio i zakopao. Kroz poglavlja koja prate drugi, ženski lik, čitatelj polako doznaje u kakvoj…

Continue Reading...

Biografije koje prkose zaboravu (Balkanska krasotica ili Šlemilovo kopile, László Végel)

leksandar Flaker definirao je prostor kao medij koji bilježi aktivnosti koje su se u njemu dogodile te prema njegovu shvaćanju on djeluje kao ”višeslojni stratum sačinjen od mnoštva događaja koji supostoje u vremenu i svjedoče o povijesti i suvremenosti”. Dakako, što su ti događaji burniji time prostor postaje privlačnijim za one koji tragaju za dobrom…

Continue Reading...

Apsurd ponavljajućih sukoba (“Rezalište”, Igor Štiks)

ova knjiga Igora Štiksa ”Rezalište” kreće se područjem preklapanja romana i drame, iako ona u strogoj kategorizaciji pripada romanesknom narativu. Sažetost i ekonomičnost jezika posljedica je dijaloškog koncepta romana, a kratka poglavlja, koja su nazvana prema dijelovima objeda, funkcioniraju kao dramski činovi: Aperitiv, Predjelo, Glavno jelo, Sir, Kolač i Digestiv. Radnja gotovo cijelog romana događa…

Continue Reading...

Sara Stridsberg o pisanju, strancu i zvezdi padalici

  Hey wait mister —— Hey  Wait —– Mister? —– Hey? —– Sačekaj malo —- Neko te u metrou moli za koju paru, da bi jeo, da bi preživeo, novčić za taj dan, to se događa svakodnevno. Ako mu nešto daš, to finansijski gledano nema nikakav značaj, nikada se ne radi o velikoj sumi, tek…

Continue Reading...

Sara Stridsberg: Stavila sam sebe na kocku izloživši se ludilu

leto 2011. godine Sara Stridsberg je na Državnom švedskom radiju pročitala priču o psihijatrijskoj bolnici Bekomberja u Stokholmu. Slušaoce je zavarala naracija u prvom licu, te je sve iznenadilo kada je autorka otkrila da se ne radi o doživljajima iz sopstvenog života, već o scenama iz romana koji upravo piše. Sada, tri godine kasnije, roman…

Continue Reading...

Kazuo Išiguro, Nobelova nagrada i elitni književni establišment

  obel je prvorazredna institucija elitnog književnog prestiža, savetodavni autoritet u vezi sa onim što se već uzima kao vredno proklamovanja unutar književnog polja. Budimo načisto, to nije homogena, nepromenjiva sila. Menjala se vremenom, kako se menjala i definicija toga šta konstituiše odgovarajući književni izraz. Generalno gledano, u posleratnom periodu nagrada je služila za konsolidaciju…

Continue Reading...

Kafe “Hijena” Jane Benjove – jezoviti eho grada

odnaslov romana “Manifest četvorke” (prevod: Ana Žikić) se odnosi na četiri mlada umetnika koji žive u naselju Petržalka u Bratislavi, koji su stvorili jedinstven dogovor o međusobnom izdržavanju u kojem naizmenično po jedna osoba mora da ima regularan posao i time izdržava ostalo troje, dok oni rade na svojim projektima ili jednostavno lutaju gradom, vodeći…

Continue Reading...

Bez daha, Lorenco Amuri

U ovom slučaju naslov potpuno odgovara utisku koji ćete imati kada pročitate ovu knjigu italijanskog muzičara i pisca Lorenca Amurija, “Bez daha”, koji je, nažalost, svoju životnu borbu izgubio, dok je ova njegova knjiga bila među 12 finalista za najznačajniju italijansku književnu nagradu Strega, a ovenčana je i Evropskom književnom nagradom. Amuri potresno, ali bez…

Continue Reading...

Kako autocenzurom ubiti priču („projekt@party“, Beqë Cufaj)

d književnosti malih zemalja s teškom poviješću po defaultu očekujem neku mračnu egzotiku s kojom se mi na ovim prostorima možemo lako identificirati. Tako mi se roman projekt@party kosovskog novinara i pisca Beqë Cufaja doimao obećavajuće turoban, međutim, početni ushit se pretvorio u duboko razočarenje. Najavljena kritika politike velikih zemalja prema malima koje su, čini…

Continue Reading...

Slivanje biografije u ništavilo („Pa kao“, Vladimir Tabašević)

ivjeti život na crtu usud je mnogih. Ako ne i svih, ukoliko smognemo samouvjerenosti da putanju svake sudbine dominantno pripišemo njenom nosiocu. Jednom, prirodno, dođe trenutak i za svođenje računa. Tad se javlja najspontanija potreba za izrazom, umjetnost lišena usiljenosti, umjetnost kao odraz nagona za jačanjem dokaza o nekadašnjem postojanju. Dužina epitafa analogna je dinamici…

Continue Reading...

Slike iz života M, Svetlana Žuhova

M je zapravo Marisa, glavna junakinja romana “Slike iz života M” slovačke književnice Svetlane Žuhove. M je posebna ili je možda bolje kazati da je trenutak života u kome je zatičemo kad počnemo da čitamo knjigu – preloman, umire joj majka. Htela-ne-htela, M mora da se suoči sa smrću upravo onda kada od devojke postaje…

Continue Reading...

Orlando, Virdžinija Vulf (Arete, 2017): preporuka, razlozi za nju, i još dve male preporuke

Luki Račiću re dva dana sam čula kako moj prijatelj na svojoj štamparskoj mašini – sa njom – radi na umnožavanju primeraka romana Orlando Virdžinije Vulf, koji bi uskoro trebalo da se pojavi u izdanju izdavačke kuće Arete. Trenutak pre sasvim lične: bibliofilske, fetišističke reakcije (Orlando je, za sada u najkraćem, moj omiljeni roman) pomislila…

Continue Reading...

11 zapovesti pisanja Henrija Milera

Tokom 1932. i 1933. godine, veliki i nadasve produktivni američki pisac i slikar Henri Miler (1891-1980) radio je na svom prvom romanu Rakova obratnica. Tokom pisanja ovog rukopisa, Miler je sebi odredio striktnu dnevnu rutinu za rad, iz koje je formulisao 11 zapovesti, objavljenih u njegovoj knjizi O pisanju 1964. godine. ZAPOVESTI: 1. Radi samo…

Continue Reading...

Obavesti me Ostavite nam vaš e-mail kako biste na vreme dobijali nove vesti sa našeg sajta