Održavanje svijesti u režimu nemirenja sa sudbinom (“Nemoj me buditi”, Marko Tomaš)

onekad pokušavam da pronađem logiku u redosljedu pročitanih knjiga, logiku njihovog smjenjivanja. Moguće da je to neka vrsta čitalačkog sujevjerja. Ipak, ne može se isključiti navigacioni uticaj onoga što ostane za nama – pa ni kad su knjige u pitanju. Prosto je: nakon teškoga mi treba nešto lakše, nakon romana poezija, nakon lošega dobro; i…

Continue Reading...

Pripovjedni tok od jedne amplitude („Pisac u kupatilu“, Aleksandar Ćuković)

U zbirci ultrakratkih priča „Pisac u kupatilu“, Aleksandar Ćuković pokazuje da je i te kako svjestan da povlađivanje kratkoći lako odvodi u prikraćenost. Ništa ne prepušta slučaju, ne pada u zamku račvanja, već od starta kanališe pripovjedni tok, vodeći ga u sigurnu završnicu. U tome se obilato ispomaže taktikom zaobilaženja ustaljenih naratorskih normi. Čini se kako njegove priče kreću niotkuda, a završavaju se (ili prekidaju) nikuda, kao da poniru bez najave. Čitalac odmah biva uvučen u maticu i shvata gdje se zatekao tek kad bude izbačen na suvo. Nema uvoda i osjetnih peripetija, nema pretenzija ka velikim zaključcima, sve se kazuje i razrješava u jednoj amplitudi. Zbog toga je izlišno tragati za brazdom korijena i svršetka. Nošeni na talasu onog jednog pulsa, postajemo svjesni potpunosti priče bez da joj po svaku cijenu opipavamo naličje u sumnji od kakvog li je to prikrivenog nauma skovana.

Continue Reading...

Razotkrivanje umijeća samoobmane (“Jesmo li to bili mi”, Luiza Bouharaoua)

rije nego sam se prihvatio prvijenca Luize Bouharaoue, glavna, pomalo nametnuta nedoumica bila je ona tehničke prirode – da li je u pitanju roman, ili zbirka priča. Kažem nametnuta, jer se radi o rijetkom slučaju kada autor/ka daje slobodu čitaocu da pročitano odredi u formalnom smislu, u skladu s vlastitim doživljajem. Tako se u medijima…

Continue Reading...

Mnoge estetike, jedan otpor (“Estetika otpora”, Peter Vajs)

jednom berlinskom muzeju 1937. godine, tri mladića — neimenovani pripovedač i njegovi prijatelji Kopi i Hajlman — razmišljaju o Pergamonskom frizu. Vraćaju se do Kopijevog stana, gde zajedno sa njegovim roditeljima nastavljaju raspravu o umetnosti i politici. Pripovedač se potom vraća u svoj stan i razgovara sa ocem — ili se seća razgovora s njim…

Continue Reading...

Senka i Santiago („Kintsugi tijela“, Senka Marić)

ilo ono graciozno i strastveno, napeto od zdravlja ili sažvakano bolešću, razodenuto, u ožiljcima, staro, umorno, marginalizovano, zamotano, telo će postaviti dosadno predvidljive, a opet neočekivano šokantne izazove pred književni tekst. Postaviti ih, kao čunjeve koje valja jednim udarcem sravniti sa zemljom, da bi se oni opet podigli i opet bili izazov za rušenje. Telo…

Continue Reading...

Češke misterije i matični brojevi (“Sladoledžija”, Katri Lipson)

avremena književnost odzvanja bukom istorije. Skoro svaki drugi roman napisan poslednjih godina za temu uzima istoriju. Stvaralaštvo Katri Lipson (rođ. 1965) razlikuje se od dominantnih tendencija u pisanju o istorijskim temama postavljanjem priča u prošlost bivšeg Istočnog bloka, umesto u poznatu i sigurnu teritoriju nacionalne i(li) zapadne istorije. Radnja njenog nagrađivanog romana „Kosmonaut” (2008) dešava…

Continue Reading...

Drugačiji talasi (“Naplavine”, Karen Gilis)

eka odmah bude rečeno: priča „Naplavina” izuzetno je dirljiva. Iako postoje razlozi da se ovaj roman dovodi u vezu sa zabavnom književnošću kakvoj obično naginje ženska čitalačka publika, ovo nije tipična „ženska” knjiga. Priča o troje ljudi koji se poznaju od detinjstva i čiji su životi ispreplitani koja premrežava čitavu knjigu čini da roman poprimi…

Continue Reading...

Osvežavajući nedostatak moralisanja (“Đavo je crni pas”, Šandor Jasberenji)

ikcija je laž koja govori istinu. Tako, uostalom, tvrdi Alber Kami, čiji čuveni roman, Stranac, za glavnog junaka uzima Francuza koji živi u Severnoj Africi i na društveno neprihvatljiv način se nosi sa smrtću. Merso ne samo da ima poteškoća da se priseti dana kada mu je majka umrla u čuvenoj prvoj rečenici romana, već…

Continue Reading...

Irak, Lada i ketamin (“Medicinski roman”, Riku Korhonen)

riča ispričana u „Medicinskom romanu” Rikua Korhonena gotovo je nesrećna. „Medicinski roman” je knjiga o kraju ljubavne priče. Roman istovremeno govori o očajničkim pokušajima mladića da bude srećan, o sebičnosti, ravnodušnosti, ratu, pa čak i smrti. Priča o Niklasu i Ini počinje neočekivano vrućeg leta 2003, dok se u Iraku vodi rat u odnosu na…

Continue Reading...

I priroda je pevala o antifašizmu (“Prilike”, Euđenio Montale)

„Prilike” su druga Montaleova pesnička zbirka, koju je Einaudi objavio 1939. Sadrži pesme koje su nastajale između 1928. i 1939. godine. Zbirka će u ponovljenim izdanjima zadobijati i druge oblike, s obzirom na modifikacije i dopune kojima je Montale bio itekako sklon. U poređenju sa prvom knjigom, „Sipine kosti”, neke promene u lirskim rešenjima namah…

Continue Reading...

Alergija na svijet (“Volfram”, Bojan Vasić)

Ako je vjerovati enciklopedijama, volfram ili tungsten je “sivkastobijeli metal velike tvrdoće […] s najvišim talištem među metalima”, poznat kao “[vrlo] stabilan, na zraku se vrlo slabo oksidira zagrijavanjem tek na 400°C, u kisiku izgara na 800°C, a otapa se samo u smjesi fluorovodične i dušične kiseline.”    Osim što predstavlja važnu komponentu različitih legura, ovaj…

Continue Reading...

Nema, neka i ne bude („Nema, neka i ne bude“, Edina Szvoren)

tijući utvrditi razlike između romana i kratke priče Julio Cortazar je citirao kolegu pisca, ljubitelja boksa, te kazao da ”roman uvijek pobjeđuje osvajajući bodove, dok priča mora pobijediti nokautom”. Prva, na hrvatski jezik prevedena proza mađarske književnice Edine Szvoren ”Nema, neka i ne bude” (Ljevak, 2017., prijevod Xenia Detoni) u potpunosti dokazuje navedenu usporedbu. Efektne,…

Continue Reading...

Paradoksalna primamljivost bola (“Zdravo, dragi ubojice!”, Radenko Vadanjel)

ratki roman Radenka Vadanjela postapokaliptična je mora koju pripovijedaju naizmjence pripovjedači u prvom i trećem licu. Prvi, muški glas, nepouzdani je pripovjedač kroz čije se misli miješaju manija i paranoja. Obranio se od pokušaja ubojstva sjekirom, a svoju je napadačicu/žrtvu spalio i zakopao. Kroz poglavlja koja prate drugi, ženski lik, čitatelj polako doznaje u kakvoj…

Continue Reading...

Povodom revolucionarnog jubileja („Povijest Oktobarske revolucije, Nil Fokner)

  rošlo je stotinu godina od Crvenog oktobra, događaja koji je kao malo koji dotad uzdrmao svjetsku društvenu, ekonomsku i geopolitičku realnost, a i dalje ni približno nema saglasnosti o njegovim učincima. Koplja se uglavnom lome oko one krajnje metrološke nedoumice – da li je Revolucija čovječanstvu donijela više koristi, ili štete. Konačni odgovor izmiče…

Continue Reading...

Biografije koje prkose zaboravu (Balkanska krasotica ili Šlemilovo kopile, László Végel)

leksandar Flaker definirao je prostor kao medij koji bilježi aktivnosti koje su se u njemu dogodile te prema njegovu shvaćanju on djeluje kao ”višeslojni stratum sačinjen od mnoštva događaja koji supostoje u vremenu i svjedoče o povijesti i suvremenosti”. Dakako, što su ti događaji burniji time prostor postaje privlačnijim za one koji tragaju za dobrom…

Continue Reading...

Obavesti me Ostavite nam vaš e-mail kako biste na vreme dobijali nove vesti sa našeg sajta