Bukerovci pišu prozne verzije Šekspirovih drama

Kada govorimo o najpoznatijim Šekspirovim dramama, mnogi će se složiti u stavu da se one ne mogu poboljšati. Ali dvoje internacionalno proslavljenih autora, dobitnika nagrade Buker,  Margaret Atvut i Hauard Džejkobson će prihvatiti taj izazov, i napisati svoje prozne verzije poznatih Šekspirovih radova, na moderan način, uprkos tome što kažu da „mora da su poludeli“…

Continue Reading...

Potraga za izgubljenim vremenom („Satovi u majčinoj sobi“, Tanja Stupar Trifunović)

Magdalena Blažević Potraga za izgubljenim vremenom Prvi roman Tanje Stupar Trifunović Satovi u majčinoj sobi upravo je izišao iz tiska u izdanju Šahinpašić. Ova je izvanredna spisateljica rođena u Zadru 1977. godine. Diplomirala je srpski jezik i književnost u Banjaluci i urednica je časopisa za književnost, umjetnost i kulturu Putevi. Autorica je zbirki pjesama: Kuća…

Continue Reading...

Umjetnik i nakaradni optimizam diktature („Šum vremena“, Džulijan Barns)

Vlast i umjetnost oduvijek su dolazile u koliziju. Konflikt im je prirodno stanje. Klica razdora krije se u sukobljenim vizijama svijeta. Vlasti su se, u najboljem slučaju, potajno pribojavale umjetničkog uticaja na javnost, a u najgorem proglašavale umjetnike za jeretike, sabotere i protivnike države, što se nerijetko završavalo njihovom smrću. S druge strane, umjetnici −…

Continue Reading...

Sara Stridsberg dobitnica nagrade „Selma Lagerlef“

Književnica Sara Stridsberg, jedna od najbitnijih savremenih švedskih autorki, dobitnica je nagrade „Selma Lagerlef“ za 2016. godinu, jedne od najuticajnijih švedskih književnih nagrada. Nagrada će joj biti uručena na svečanoj dodeli u okviru nedelje kulture u gradiću Suneu, rodnom mestu švedske nobelovke Selme Lagerlef. Sara Stridsberg (rođena 1972. godine) švedska je književnica, dramski pisac i…

Continue Reading...

Neizbježnost jednog zločina („Glasovi“, Sulejman Fajad)

Nikola Nikolić Neizbježnost jednog zločina („Glasovi“, Sulejman Fajad) Devedesetih je na crnogorskoj televiziji često prikazivan film „Viljuška se drži u lijevu ruku“ Gorana Bulajića, po tekstu Miodraga Karadžića (autora kultne „Đekne“, uz Živka Nikolića). U nekoj zabiti na sjeveru Crne Gore živi sredovječni čovjek sa ženom i ocem. Njihovu sumornu svakodnevicu razdrmaće vijest da im…

Continue Reading...

Roman koji je napisao kompjuter zamalo dobio književnu nagradu

Na konkursu za nacionalnu književnu nagradu u Japanu, roman koji je napisala veštačka inteligencija, uz malo pomoći ljudskog faktora, prošao je uži krug. Na sreću, ili nesreću, nije osvojio nagradu, ali predstavlja veliki pomak u AI oblasti. tekst: Natali Šumejker Iako sam mislila sam da mom poslu ne preti automatizacija – računar ne bi mogao…

Continue Reading...

Dnevnik o Deniju (“Tiho teče Misisipi”, Vladimir Tabašević)

Bojan Vasić Dnevnik o Deniju Iako u kratkom tekstu koji na zadnjoj korici prati Vladinu knjigu upoređujem njegov roman sa Dnevnikom o Čarnojeviću, ipak mislim da ovo nije lirski roman. Nema u njemu klasične, meke lirike, ali ima prave poezije, moderne poezije u kojoj se jezik otima kontroli i sam progovara. Ta poezija mu i…

Continue Reading...

Ima li života posle teksta (“Razgovori sa sobom”, Andres Neuman)

Milica Milosavljević Ima li života posle teksta i zašto nema teksta posle života Kako se razgovara sa sobom? I kome ti razgovori više pomažu, nama samima ili onima kojima se kroz te iste razgovore obraćamo? Koga želimo da sačuvamo – sebe, nijh, sebe u njima? Nije li razgovor sa sobom još jedina mogućnost da se povežemo…

Continue Reading...

Život konzerviran na stranicama papira („Područje bez signala“, Robert Perišić)

Nikola Nikolić Život konzerviran na stranicama papira Za pisce takozvane stvarnosne proze Balkan je teren kakav se samo poželjeti može. Odlikuje ga ona neophodna doza protivrječnosti. Složeni istorijski, politički i socio-ekonomski procesi odgovorni su za klimu koja možda i nije po volji najvećeg dijela stanovništva, ali umjetnicima odgovara takva dinamika, podstiče im kreativnu dvojakost –…

Continue Reading...

Šta čini veliku detektivsku priču, prema T. S. Eliotu

                Početkom 1944. godine književni kritičar Edmund Vilson je na stranicama Njujorkera (The New Yorker) objavio ogorčen esej sa naslovom „Zašto ljudi čitaju detektivske priče?” Pre svog puta u Evropu gde je trebalo da izveštava o savezničkom bombardovanju Nemačke, Vilson je argumentovao da je prerastao žanr do 12. godine kad je već pročitao sve priče…

Continue Reading...

Migrantske priče (“Ludak sa Trga slobode”, Hasan Blasim)

Nikola Nikolić Migrantske priče (“Ludak sa Trga slobode”, Hasan Blasim) Medijsko izvještavanje ima ograničenja. Dva su najočitija: prvo, ono se drži informativne sažetosti i ne ulazi dublje u problem, a drugo – vremenom splasne interesovanje za problem koji duže traje. To je slučaj sa većinom tema iz svijeta, onih koje se u prvi mah mogu…

Continue Reading...

Tajna istorija “Sto godina samoće” – III deo

Do tada, Gabo je dobio Nobela. Imao je novog američkog izdavača, Knofa. Kao redak potez, Hronika najavljene smrti je bila štampana u celosti 1983. godine u vaskrslom Veniti Feru gde je Ričard Lok sedeo za uredničkim stolom. Lok i Aleksandar Liberman su naručili propratne ilustracije od kolumbijskog portretiste Botera. Divljenje prema autoru bilo je univerzalno….

Continue Reading...

Tajna istorija “Sto godina samoće” – II deo

Zapaljeni um             „Prošlost nikad nije mrtva, pa čak najčešće i nije prošlost”, zapazio je Fokner, a sa Sto godina samoće, Markes je učinio sadašnjost prošlosti uslovom života u Makondu – poput siromaštva ili nepravde. Preko sedam generacija Hoze Arkadio Buendija i njegovi potomci su neumorna sadašnjost jedni drugima: u svojim nasleđenim imenima, ispadima besa…

Continue Reading...

Tajna istorija “Sto godina samoće” – I deo

         Kuća se nalazila u tihom delu Meksiko Sitija i imala je radnu sobu u kojoj je pronašao samoću kakvu nikad ranije nije poznavao i neće nikad ponovo. Cigarete (pušio je 60 dnevno) su ležale na radnom stolu. Ploče pored gramofona: Debisi, Bartok, A Hard Day’s Night. Na zidu su se prostirale…

Continue Reading...

„Jedna knjiga – jedan grad” od 21. do 24. decembra u Gradskoj biblioteci Pančevo

Manifestacija „Jedna knjiga – jedan grad” država se od 21. do 24. decembra u Gradskoj biblioteci Pančevo, u organizaciji Gradske biblioteke, a pod pokroviteljstvom Grada Pančeva.  Na ovogodišnjoj, petoj po redu manifestaciji „Jedna knjiga – jedan grad” biće predstavljena knjiga „Savršeno sećanje na smrt“ Radoslava Petkovića. Ovaj pisac je do sada objavio dvanaest knjiga i…

Continue Reading...

Obavesti me Ostavite nam vaš e-mail kako biste na vreme dobijali nove vesti sa našeg sajta