Zašto je umetnik Džesi Ingland isfotokopirao elektronsku knjigu “1984”?

Na Glifu smo već prenosili vesti o sukobu koji postoji između najveće e-kompanije koja je počela kao online prodavnica knjiga Amazona i tradicionalnih književnih izdavača, koji se osećaju ugroženi monopolom ove kompanije na digitalnom tržištu, kako Amerike tako i Evrope. S tim u vezi, američki umetnik i Džesi Inglang napravio je projekat pod imenom “E-book…

Continue Reading...

Narativnost i naratibilnost u ranim stripovima Danijela Žeželja

Kao i od književnosti i filma, od stripa se očekuje da ispriča priču. Mnogi će reći da je strip inherentno narativan medij, tim više što izgleda kao da je namijenjen zabavi. I doista, većina stripova ima bogatu narativnost: Tintin, Asteriks i Obeliks, stripovi Andrije Maurovića, pa čak i stripovi poput Gastona, Calvina i Hobbesa i…

Continue Reading...

Deset činjenica o romanu “Avanture Haklberi Fina”

Na prvu loptu, Tvenov roman je jednostavna priča o doživljajima nestašnog dečaka i odbeglog roba, koji jednog leta putuju na splavu niz reku Misisipi. Međutim, dublje posmatrano, ova knjiga predstavlja subverzivnu suprotstavljanje robovlasništvu i rasizmu i jedna je od najvoljenijih – i najzabranjivanijih – knjiga u američkoj istoriji. HAKLBERI FIN SE PRVI PUT POJAVLJUJE U…

Continue Reading...

Inverzna kanonizacija, primer mlađih nemačkih pesnika

Marko Stojkić Inverzna kanonizacija, primer mlađih nemačkih pesnika Bez pretenzija da budem sveobuhvatan i dokumentaran, jer bi mi za tako nešto bio neophodan višemesečni istraživački rad, a da bih s druge strane izbegao da istu priču po ko zna koji put prepričavam prijateljima, pokušaću ovde da ukratko, koliko je to moguće, izložim način na koji…

Continue Reading...

Konceptualistička književnost

Jedna od novijih književnih tendencija koja je nastala krajem 90-ih, a sad i te kako uzela maha je konceptualistička književnost. Pravac dakako nema veze s umjetničkom tendencijom iz 60-ih i 70-ih. Začetnik joj je Kenneth Goldsmith kojeg svi znamo kao tvorca Ubu Weba. U početku je pravac imao nekolicinu pripadnika, no konceptualnih književnika danas je…

Continue Reading...

Pazolinijevi geniji

“Izgubili smo prije svega jednog pjesnika. Takvih se rađa tek tri ili četiri u vijeku“, izgovara, nekoliko dana nakon Pazolinijevog ubistva 1975, njegov prijatelj Alberto Moravija. Ako je Pazolinijev život kratak, on je zauzvrat ludački gust: bauk rada je našao vremena da umnoži njegova djela i iskustva,  u udaljenim prostorima poezije, romana, pozorišta i filma….

Continue Reading...

Švedski krimić: film srednjeg koncepta

Trejler švedske ekranizacije prvog dijela trilogije Millenium Stiega Larssona Muškarci koji mrze žene sadrži kratke naizmjenične kadrove potjere vozilima, tučnjave, pucnjave, požara, umorstva i seksa, glazbu koja podiže adrenalin te zavodljivi glas koji gledatelja uvodi u kriminalističku priču. Premda su naizgled takvi kriminalistički filmovi u drugim kulturama više pravilo nego iznimka, skandinavskim zemljama dominirali su…

Continue Reading...

Leonora Carrington: Logika bajke

Kad pomislimo da je posljednja pripadnica nadrealističkog pokreta iz 30-ih preminula 2011. u dobi od 94 godine, taj nam se pokret odjednom čini neobično blizak, kao da je trajao sve ovo vrijeme. Zagrebemo li malo dublje i otkrijemo da je Leonora Carrington nastavila slikati u nadrealističkoj maniri do kraja života, potvrdit ćemo i sebi i…

Continue Reading...

10 autora i autorki o Džejmsu Džojsu

    Vladimir Nabokov: Jednom je nazvao “Fineganovo bdenje”, Džojsov roman iz 1939 “Punningans Wake” (pun – eng. igra reči, prim. prev.), i opisao ga kao “kancerogena izraslina od kitnjaste reči-tkiva”, navodeći da se ta knjiga “jedva iskupljuje za jezivu žovijalnost folklora i slabu, preslabu, alegoriju.” Poznato je da je Nabokov imao podvojena osećanja spram Džojsovog…

Continue Reading...

Što ćemo s Hemingwayjem?

U adolescentskoj dobi, pa i kasnije, mnogi od nas bili su podložni iluziji moralne veličine umjetnika. Ljudi su skloni misliti da su veliki pisci i umjetnici općenito bili prosvijetljeni, osviješteni, obdarenim posebnim uvidom u socijalno-etičke probleme i napose pitanja same ontologije. Umjetnik je onaj koji hvata bit. Kako bi mogli stvoriti djela tolike stetske vrijednosti…

Continue Reading...

Tomas Man: “Nemački slušaoci!” – poruke Nemcima tokom II svetskog rata

Tomas Man (1875–1955), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1929. godine, bio je jedan od najuticajnijih nemačkih pisaca dvadesetog veka; bio je, takođe, odlučan glasnogovornik protiv Hitlerovog režima. Njegova dela je mimoišlo nacističko spaljivanje knjiga 1933. godine, ali ne i dela njegovog brata Hajnriha (1871 – 1950) i sina Klausa (1906 – 1949). Godine 1938, nakon…

Continue Reading...

Tessa iz porodice d’Urberville: Slučaj Angela Clarea

Ivana Rogar Tessa iz porodice d’Urberville: Slučaj Angela Clarea Kad književni kritičari i entuzijasti sastavljaju one poznate popise omiljenih, najčudnijih, najsmješnijih ili najomraženijih književnih likova, u potonju skupinu često ubacuju Aleca d’Urbervillea, samoživog bogataša iz romana Thomasa Hardyja, Tessa iz porodice d’Urberville. Alec je naizgled bez emocija i savjesti, površan je i sebičan tip kojemu…

Continue Reading...

Tako je radio Hawthorne

Ivana Rogar Tako je radio Hawthorne Negdje nakon završetka koledža 1825, budući književnik Nathaniel Hathorne dodao je svom prezimenu slovo w i u povijest književnosti ušao kao Hawthorne. Stvarna promjena imena ili pisanje pod pseudonimom u književnosti nije ništa novo: Mark Twain, George Eliot, George Sand, George Orwell, Michel Houellebecq… popis izmišljenih imena ili pak…

Continue Reading...

Lekcije o slavi ili: kako su Vitmen i Vajld proveli jedno popodne zajedno

Na dan 31. januara 1882, delimično paralizovan čovek koji je živeo sa svojim bratom i snajom u nizu identičnih kuća u Kamdenu, Njudžerzi, pisao je prijatelju o svom skorašnjem posetiocu. “On je jedan fini, krupni mladić”, zabeležio je. “I imao je sjajan osećaj kako da mi se dopadne.”  Tako je Volt Vitmen opisao Oskara Vajlda…

Continue Reading...

Judora Velti: Iskrena i apolitična

Ivana Rogar Eudore Welty: Iskrena i apolitična Njezina je proza nekad ozbiljna, nekad komična, nekad je pisana dijalektom, a nekad standardnom varijantom, realistična je ili fantastična, no zajedničko joj je da se uglavnom bavi vidovima života u Mississippiju. Dakako, to i nije čudno ako uzmemo u obzir da je autorica ondje provela većinu života: gotovo…

Continue Reading...

Obavesti me Ostavite nam vaš e-mail kako biste na vreme dobijali nove vesti sa našeg sajta