Salman Ruždi: Ne katalogizujem svoje čitanje Salman Ruždi, poznati anglo-indijski pisac, govori o svojim omiljenim knjigama, načinu čitanja, nezaboravnim romanima, najdražim piscima...

Koje knjiga vam trenutno stoje pored kreveta?

“Između sveta i mene” od Ta-Nehisi Koutsa, koju sam upravo završio i koja me je zaista impresionirala, “Džingis Kan” od Džeka Vederforda, koja je sledeća, “Beli album” od Džoan Didion, kojoj je sjajno ponovo se vratiti i koja je dobra kao što je se i sećam; “Srce glupana” od P.DŽ. Vudhausa, koja me zapravo tera da se zainteresujem za golf, barem dok je čitam i “Humboltov dar” Sola Beloua, koja, čini se, pored mog kreveta stoji manje ili više stalno.

Ko vam je najbolji romanopisac svih vremena?

 “Svih vremena” je dugačak period. Nekim danima je Kafka, u čijem svetu svi živimo; drugim danima je Dikens, zbog čiste plodnosti njegove imaginacije i lepote njegove proze. Ali u većini slučajeva je Džojs, češće nego bilo ko drugi.

Koje žanrove naročito volite da čitate? A koje izbegavate?

Stvarno ne katalogizujem svoje čitanje. Obično jednostavno čitam knjige koje su mi privukle pažnju iz bilo kojeg razloga. Ali jednom žanru se specijalno posvećujem trenutno, zbog posla. Čitam jako puno nonfictionromana, zato što bi trebalo da počnem da predajem na Univerzitetu Njujork. Dakle, “Armije mraka” Normana Mejlera, “Šindlerova lista” Tomasa Kenelija, “Hladnokrvno” Trumana Kapotea, i tako dalje.

Žanrove koje izbegavam? Hm, pornografija; to je žanr, jel da?

Dok ste se krili zbog fatve, da li je bilo nekih specifičnih knjiga koje su vam trebale ili koje su vam pomogle da prođete kroz taj period?

Pa, zbog očiglednih razloga, birao sam pisce prosvetiteljstva. Volterovog “Kandida”, Dideroovog “Žaka fatalistu”, Rusoove “Ispovesti”. Takođe, “O slobodi” Džona Stjuarta Mila. Ali sam takođe pisao i književne prikaze, da ne zarđam. Sećam se da su mi se svidele “Činjenice” Filipa Rota, a da mi se nije svideo “Hokus Pokus” Kurta Vonegata, što mi on nikad nije oprostio, a što me je rastužilo, jer se divim tolikim njegovim knjigama – “Sirene Titana”, “Mačja kolevka” i naravno “Klanica pet”.

Poslednja knjiga koja vas je nasmejala?

 “Vusterov kodeks” P. Dž. Vudhausa, koja sadrži jedan govor za koji Kristofer Hičins (i ja) smatra da je najveća antinacistički prozivka u engleskoj književnosti.

“Problem sa tobom, Spode, jeste što misliš da si neko, samo zato što si uspeo da nateraš šačicu morona da razobliče londonsku scenu šetkajući se okolo u crnim šorcevima. Čuješ ih kako ti viču “Živeo, Spode!” i zamišljaš da je to Glas Naroda. Tu praviš svoju veliku grešku. Ono što Glas Naroda govori jeste: “Pogledajte ovu preplašenu guzicu Spoda kako se razmeće u šorciću! Da li ste ikada u životu videli takvo derište?”

Trebalo bi da dodam da skoro sve što je napisao Kristofer Hičins teralo me je na smeh. Taj smeh je ono što mi najviše nedostaje u vezi sa njim.

Poslednja knjiga koja vas je rasplakala?

Ne plačem kada čitam, mada se jesam jednom rasplakao kada sam pisao scenu smrti lika iz “Klovna Šalimara” kojeg sam zavoleo.

Poslenja knjiga koja vas je razbesnela?

Ne mogu da se setim nijedne. Trudim se da izbegavam knjige za koje mislim da će me razbesneti. (Ovo je dobar savet za ljude koje knjige mogu da razgneve, a takve sam sretao u prošlosti.) Knjige političara su uglavnom iritantne, “Snovi moga oca” Baraka Obame su redak izuzetak. Jednom sam slučajno u knjižari video knjigu Donalda Trampa i morao sam brzo da se udaljim odatle.

Koja vam je omiljena knjiga o Indiji, ili knjiga indijskog ili anglo-indijskog pisca?

 “Prolaz za Indiju” E.M. Fostera; “Čista svetlost dana” Anite Desai, “Maksimum siti” Suketu Mehta.

Ko je vaš omiljeni junak ili junakinja? A ko vam je omiljeni negativac ili antiheroj?

Junak: Leopold Blum, koji je sa uživanjem jeo zveri i perad. Iako je on i antiheroj takođe. Ali više herojski junak… Pa, bio sam veliki fan Frodoa ranije, iako je Sem Gemdži verovatno u tom dvojcu više heroj.

Negativac: Tako je malo zaista dobrih zlikovaca ovih dana. Dikens ih ima nekoliko. Juraja Hip. Vekford Skvirs. Od skorašnjih, možda Helerov Milo Minderbajnder iz “Kvake 22”.

Kakav ste čitalac bili kao dete? Koje su vam bile omiljene knjige i autori?

Svako dete u Indiji u moje vreme (a i danas verovatno) opsednuto je P.Dž. Vudhausom i Agatom Kristi. Pročitao sam gomile knjiga od oboje. Takođe, voleo sam “Laste i Amazonke” Artura Rensoma, jer nisam mogao da poverujem koliko su slobode ta engleska deca imala da se zezaju u brodićima po Lejk distriktu i da se upuštaju u avanture, uključujući čak i one opasne, a u potpunosti bez nadzora starijih.

Ako biste morali da navedete jednu knjigu koja vas je učinila takvim kakvi ste danas, koja bi to knjiga bila?

 “Hiljadu i jedna noć.”

Ako biste mogli da naterate predsednika da pročita neku knjigu, koja bi to knjiga bila?

 “Hiljadu i jedna noć.”

Priređujete književnu večeru. Koja tri pisca biste pozvali?

Od živih: Oster, DeLilo, Mekjuan. Od mrtvih: Džojs, Prust, Kafka.

Razočaravajuće, precenjene, jednostavno loše: koje knjige bi trebalo da su vam se svidele, a nisu? Da li se sećate poslednje knjige koju ste ostavili nepročitanu?

Trebalo bi da mi se svidela ali nije: Uvek nagrabusim zbog ovoga što ću reći, ali… “Midlmarč”.

Nisam završio: “Idi i postavi stražara.”

Ko biste želeli da napiše priču o vašem životu?

Izvinite, to sam već sam obavio.

Od svih knjiga koje ste napisali, koja vam je najomiljenija ili koja je vama lično najbitnija?

Dve knjige koje sam napisao za svoje sinove, “Harun i more priča” i “Luka i vatra života”.

Kojim knjigama se iznova i iznova vraćate?

“Preobražaj” od Kafke, “Avanture Ogi Marč” Sola Beloua, “Fikcije” od Borhesa, “Baron u drveću” od Kalvina, “Limeni doboš” Grasov, “Sto godina samoće” od Markesa, “Krvava odaja” Angele Karter, “Ratna muzika” Kristofera Loga, “Omeros” Dereka Volkota.

Zbog kojih knjiga vas je sramota što ih još niste pročitali?

Previše sam star da bi me bilo sramota knjiga koje nisam pročitao. Stvarno bi trebalo da se potrudim da popravim svoj odnos prema “Midlmarču”, pretpostavljam.

Šta planirate sledeće da pročitate?

Sve što čitam sada je obnavljanje. Još “nonfiction”-a. “Imperator” Ričarda Kapuščinskog, “Kradljivac orhideja” od Suzan Orelan, “Iza predivnih zbogom” Ketrin Bu.

Izvor: nytimes.com
Prevod: Danilo Lučić

(Pročitajte i poslednji intervju Ursule Legvin ili intervju koji je Kormak Makarti dao povodom svog romana Put.)

 

 

Prijavi se za Glif obaveštenja

Pratite nas i nepropusti nove sadržaje na našem portalu


Tagged: