“Palikuće”, Džen Karson Realnost, imaginacija i mit prepliću se u romanu Džen Karson na takav način da je teško povući granice među njima, a smešno je često u susedstvu tragičnog.

Istočni Belfast. Žarko, suvo leto 2014. Temperaturu podižu i Svetsko prvenstvo u fudbalu i požari koji bukte po gradu kao stihijska najava tradicionalnih vatri uoči parade 12. jula. Ko ih podmeće? Mitsko biće ili psihopata? Vatrogasce i policajce na ulicama mladići gađaju čime stignu. U pozadini je živo sećanje na nasilje u nedavnom periodu Nevolja. I  žive navike da se problemi rešavaju nasiljem. 

U Belfastu, kao i na mnogim drugim mestima, strane sveta pre svega označavaju verske, političke, kulturne i navijačke podele. Iako i Džonatan Mari i Sami Egnju, glavni junaci Palikuća, žive u istočnom Belfastu, verovatnoća da se njihovi putevi ukrste je mala jer ih deli nevidljiva, ali teško prekoračiva linija klase i obrazovanja: jedan je neurotični izdanak visoke srednje klase, a drugi preobraženi član porodice neobrazovanih nasilnika.  Zahvaljujući drami roditeljstva, koja im je zajednička, oni se ipak sreću i otvaraju jedan drugom.

Realnost, imaginacija i mit prepliću se u romanu Džen Karson na takav način da je teško povući granice među njima, a smešno je često u susedstvu tragičnog.  Kao što biva u životu.

O autoru: DŽEN KARSON živi u Belfastu, u Severnoj Irskoj. Njen prvi roman Malcolm Orange Dissappears, objavljen 2014, pobrao je dobre kritike. Usledile su zbirka pripovedaka Chil­dren’s Children (2016) i antologija mikro priča Postcard Sto­ries (2017). Pored mnogih drugih uspeha, ova spisateljica našla se 2016. u užem izboru za nagradu Sean O’Faolain (za pripovetku) i iste godine je pobedila na konkursu Harper’s Bazaara (takođe za pripovetku). Za svoj drugi roman The Fire Star­ters, objavljen 2019. godine, Džen Karson je dobila Evropsku nagradu za književnost.

O prevodiocu: SLAVICA MILETIĆ je književna prevoditeljka sa engleskog i francuskog jezika. Prevodi književnu prozu, poeziju, filozofiju, teoriju. Diplomirala je na Odseku za filozofiju Filozofskog fakulteta Uni­verziteta u Beogradu. De­se­tak godina je radila kao novinarka i urednica na Dru­gom programu Radio Beo­grada. Prve prevode objav­lji­vala je u periodici na bogatoj časopisnoj sceni SFRJ, a zatim u saradnji sa urednicima više uglednih izdavačkih kuća. Urednica je edicije prevodne proze „Daninoć“ od osnivanja Fabrike knjiga.

Prevela je više desetina knjiga. Među autorima koje je prevodila su prozni pisci, pesnici, autori grafičkih novela Dž. Ber­džer, A. Ženi, Dž. O’Konor, P. Hajsmit, Ž. Eglof, M. Satrapi, T. Morison, S. Plat, Ž. Tardje, A. Loren, T. Selasi, kao i filozofi i teoretičari K. Levi-Stros, Ž. Delez, M. Daglas, Dž. Batler, R. Bart, P. Riker, A. Apaduraj, V. Perica, V. Bergin, D. Bordvel, M. Nusbaum, I. Berlin, E. Sezer.

Dobitnica je nagrada za prevod „Miloš N. Đurić“, „Alek­sandar I. Spasić“ i „Mihajlo Đorđević“.

Prijavi se za Glif obaveštenja

Pratite nas i nepropusti nove sadržaje na našem portalu