Odlazak autorke „Leve ruke tame“: Ursula Legvin preminula u 88. godini

[dropcaps round=”no”]U[/dropcaps]rsula K. Legvin, svetski popularna autorka koja je knjigama poput „Leva ruka tame“ i serijalom „Zemljomorje“unela književnu dubinu i tvrdokorni feministički senzibilitet u fantastiku i naučnu fantastiku, preminula je u 88. godini, saopštila je njena porodica.

Legvinova je umrla u svom domu u Portlandu nakon duže bolesti, pišu svetski mediji, pozivajući se na izjavu njenog sina Tea Daunsa-Legvina.

Ursula K. Legvin (Ursula Kroeber Le Guin), autorka je više od 20 romana i preko 100 priča, a knjige su joj prevedene na više od 40 jezika i prodate su u milionima primeraka širom sveta. „Njujork Tajms“ je Ursulu Legvin 2016. godine nazvao „najvećim živim američkim autorom naučne fantastike“, ali je ona to prokomentarisala rečima da bi više volela da bude poznata samo kao „američka romansijerka“.

Pored (naučne) fantastike, Legvinova je napisala i 13 knjiga za decu, desetak zbirki poezije i sedam tomova eseja. Višestruka je dobitnica esnafskih nagrada „Hugo“, „Nebula“ i „Lokus“, kao i Svetske nagrade za fantastiku. Proglašena je Velikim majstorom naučne fantastike 2003. godine, kao jedna od retkih spisateljica kojoj je dodeljena najviša nagrada u ovom žanru.

Manje poznato je da je objavila i pet knjiga prevoda, među kojima su i „Tao Te Đing“ Lao Cua i pesme čilenske nobelovke Gabrijele Mistral.

U svojim knjigama, Ursula Legvin prihvatila je standardne teme i motive žanra koji je odabrala: magiju i zmajeve, svemirske brodove i ratove planeta, ali čak i kada su protagonisti muškarci, oni izbegavaju mačo stavove slične mnogim herojima u naučnoj fantastici, piše „Njujork Tajms“. Ratovi sa kojima se likovi iz njenih knjiga suočavaju proizilaze iz sukoba kultura, a rešavaju se pre pomirenjem i spremnošću na samožrtvovanje, nego mačevima i okršajima u svemiru.

Rođena je u Berkliju 21. oktobra 1929. godine kao najmlađe od četvrto dece u porodici antropologa, stručnjaka za život i kulturu kalifornijskih Indijanaca, a njen master rad na Univerzitetu Kolumbija dve decenije kasnije bila je književnost iz doba srednjeg veka i renesanse. Sve to naći će mesta u njenim knjigama.

Do početka šezdesetih godina, Ursula Legvin napisala je pet neobjavljenih romana, čija je radnja smeštena uglavnom u Centralnu Evropu, u imaginarnu zemlju Orsiniju. Potom se odlučila da se okuša u naučnoj fantastici. Njen prvi SF roman „Rokanonov svet“ objavljen je 1966, a dve godine kasnije objavila je „Čarobnjaka iz Zemljomorja“, prvu knjigu iz serijala nastajalog pod, kako je primećeno, očiglednim uticajem Tolkinove trilogije „Gospodar prstenova“.

Nova izdanja „Leve ruke tame“, njene najčuvenije knjige objavljene 1969. godine, neprekidno se štampaju već pola veka. Radnja se odvija na planeti Geten, gde ljudi nisu ni muškarci ni žene, ali prisvajaju atribute oba pola tokom kratkih perioda seksualnih žudnji. Govoreći uz nepristrasnost svojstvenu antropolozima, Ursula Legvin kasnije je o tom romanu govorila kao o „misaonom eksperimentu“ kreiranom da istraži prirodu ljudskih društava.

– Uklonila sam pol da vidim šta je ostalo – ispričala je svojevremeno za britanski „Gardijan“.

No, daleko od toga da u toj i drugim njenim knjigama nema strasti. Piščeva „prijatna dužnost“ je, kako je rekla, da „snabde čitalačku maštu najboljom i najčistijom hranom koju može da upije“.

– Ako ne možete ili nećete da zamislite ishode svojih aktivnosti, onda nema načina da se vladate moralno ili odgovorno – objašnjavala je Ursula Legvin.

Teoretičar književnosti i čuveni književni kritičar Harold Blum hvalio ju je kao „stvaraoca briljantne mašte i vrhunskog stila“, a njen uticaj primećuje se kako kod vodećih autora fantastike danas poput Nila Gejmena, tako i kod pisaca van krutih žanrovskih okvira poput Salmana Ruždija i Dejvida Mičela.

Ursula Legvin, osim jasnih političkih i društvenih stavova, upozoravala je i pisce i izdavače da ne stavljaju previše akcenat na profit.

– Imala sam dugu i dobru karijeru. Sada, na kraju, zaista ne želim da gledam kako se američka književnost prodaje niz reku – zaključila je Ursula Legvin.

Foto: Marian Wood Kolisch/ursulakleguin.com

Prijavi se za Glif obaveštenja

Pratite nas i nepropusti nove sadržaje na našem portalu


Tagged: