U nacrtu strategije za kulturu ćirilica izazvala najviše polemike

Ministarstvo kulture

Da li je Nacrt strategije razvoja kulture ideološki tekst okrenut prošlosti, pitanje je oko kojeg se povela debata u Narodnoj biblioteci Srbije prošlog četvrtka, gde je održana javna rasprava o Nacrtu strategije. Skupu su prisustvovali ministar kulture Vladan Vukosavljević, pomoćnici ministra i predstavnici kulturnih institucija.

Prva javna rasprava održana je 1. septembra u Novom Sadu, a potom i u Subotici, Užicu, Kosovskoj Mitrovici, Kragujevcu i Nišu.

Pisac Saša Ilić istakao je da je temeljni problem ovog dokumenta regresija.

– Nacrt je okrenut prošlosti, idejama Dobrice Ćosića i Milorada Ekmečića. Mi želimo modernu Srbiju. U nacrtu se pominje negovanje ćirilice, a to pitanje je već regulisano 

Ustavom RS. Po ovom dokumentu favorizovaće se knjige štampane na ćirilici, kao i firme koje imaju logo na ćirilici. Treba relaksirati tekst od te ugroženosti, u suprotnom odatle proizilazi deklaracija o opstanku srpskog naroda. Ovaj tekst nas vodi u srednji vek – rekao je Saša Ilić. Pitao je i ko je odlučio da se prave Muzej srednjeg veka i Muzej Nemanjića, i dodao da je nedopustivo da se ignoriše Nezavisna kulturna scena koja, kako je naglasio, stvara projekte evropskih dimenzija.

Ministar Vukosavljević odgovorio je da je reč o paušalnoj oceni da je Ministarstvo okrenuto idejama Ćosića i Ekmečića i pitao na koje ideje se misli. Istakao je da je nacrt strategije ideološki neutralan. – Ova strategija ne sadrži ideološke elemente. Ideološki možemo uslovno nazvati uvodni deo gde se govori o našem identitetskom prostoru. Ne bežim od dijaloga, smatram ga važnim i korisnim, i pozivam vas na posebnu debatu na ovu temu – rekao je Vukosavljević.

Dodao je da ćirilica jeste ugrožena i da se Ministarstvo zato pozabavilo tim pitanjem. Vukosavljević je istakao i da su zaposleni u Ministarstvu razgovarali sa Nezavisnom kulturnom scenom „koja je uputila ne mali broj sugestija”, i dodao da je nekoliko desetina tih predloga prihvaćeno.

Ministar je pomenuo da je uz nacrt priložen i Akcioni plan koji predviđa vremenski okvir za ostvarenje kapitalnih investicionih projekata (Muzej savremene umetnosti, Narodni muzej…). Nacionalni savet za kulturu u svom saopštenju je izrazio zadovoljstvo što je konačno pred javnost iznet tekst, ali su istakli da im je nejasno zašto Akcioni plan nije objavljen paralelno sa tekstom strategije, već nakon nje.

Vuk Vukićević, direktor Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka, naglasio je da Nacrt strategije insistira na jačanju institucionalnog okvira, stvaranju stimulativnog okruženja za umetničko stvaranje, a podrazumeva i transparentnu raspodelu sredstava. Dodao je da će se na svake dve godine raditi akcioni plan da se sagleda dokle se stiglo u realizaciji ciljeva. Istakao je da su dokument pisali zaposleni u Ministarstvu, uz sugestije organizacija civilnog društva, konsultovani su i saveti nacionalnih manjina, a rad na tekstu pratio je i Nacionalni savet za kulturu.

Profesor Veljko Brborić sa Filološkog fakulteta, govorio je o skrajnutosti ćirilice. Pomenuo je da je danas veliki broj građana nepismen, da su jezički stručnjaci tehnološki višak, a da strane reči uništavaju ćirilično nasleđe. Kao podsticajne mere je izneo smanjivanje poreza na listove koji izlaze na ćirilici, rekavši da to nije diskriminacija drugog pisma, već afirmacija ćirilice.

– Pri otkupu knjiga za biblioteke treba dati prednost naslovima na ćirilici, obavezati komercijalne televizije da 50 odsto titlova bude na ćirilici, stvarati uslove za učenje srpskog jezika u dijaspori – neki su od Brborićevih predloga.

Na pitanje iz publike kako da izdavači štampaju knjige na ćirilici ako će ih plasirati na tržište nekadašnjih jugoslovenskih država, ministar je uputio kontrapitanje zašto izdavači iz Hrvatske i Slovenije, koji plasiraju knjige u Srbiji, ne štampaju te knjige na ćirilici.

Boban Jevtić iz Filmskog centra govorio je o unapređenju filmskog sektora, Bojana Borić Brešković, direktorka Narodnog muzeja, o zaštiti pokretnog kulturnog nasleđa, a sugestije su izneli i Aleksandar Milanović sa Filološkog fakulteta, Božidar Zečević iz Koordinacionog odbora umetničkih udruženja i drugi.

Predstavnici Nezavisne kulturne scena, koja je skupila potpise 85 organizacija i pojedinaca, napustili su javnu raspravu, pozvavši sve organizacije civilnog društva i javne institucije iz oblasti kulture da odbace ovaj tekst „zbog nestručnog i metodološki neutemeljenog pristupa pisanju teksta nacrta”. Oni su uzeli reč pre obraćanja ministra kulture Vladana Vukosavljevića i pročitali proglas koji su podelili prisutnima, nakon čega su napustili salu. U proglasu navode da se Vladan Vukosavljević istakao kao ključni akter koji je doneo odluku da Oktobarski salon bude bijenalna manifestacija. Smatraju da je odgovoran i za smanjivanje fonda za otkup umetničkih dela i savremenu produkciju, kao i za višestruko uvećanje sredstava namenjenih Dvorskom kompleksu, s obzirom na to da je član Krunskog saveta.

izvor: politika.rs

Prijavi se za Glif obaveštenja

Pratite nas i nepropusti nove sadržaje na našem portalu


Tagged: