Hamović: Godišnji rast budžeta za kulturu 0.1%, za 10 godina biće 1.7%

Sufinansiranje objavljivanja knjiga i prevođenja dela naših pisaca na strane jezike bili su centralna tema sastanka  ministra kulture i informisanja i njegovih saradnika sa urednicima i novinarima kulturnih redakcija srpskih medija, održanog prošlog utorka. Sastanak je održan u Ministarstvu kulture gde je priređena i izložba nekih dela čije je objavljivanje do sada ova institucija finansijski pomagala.

Vukosavljević je naglasio da je Sektor za savremeno stvaralaštvo i kreativne industrije u 2016. godini izdvojio je 15 miliona dinara za prevođenje dela srpskih pisaca na strane jezike, 10.900.000 dinara za podršku izdavanju kapitalnih i vrednih dela i 10.150.000 dinara za podršku izdavanju periodičnih publikacija.

U 2017. godini za potrebe konkursa za prevođenje dela srpskih pisaca na strane jezike biće izdvojeno 11.500.000 dinara, a za izdavanje časopisa i kapitalna dela po 11 miliona dinara.

Najveće povećanje, po rečima ministra kulture, očekuje se na Konkursu za otkup publikacija za biblioteke, gde će se sa prošlogodišnjih 87,5 miliona u ovoj godini opredeliti 100 miliona dinara, čime iznos namenjen za ove potrebe vraćamo na nivo iz 2015. godine.

Među kapitalnim i značajnim delima čija je izdanja od 2014. do sada finansiralo Ministarstvo kulture su između ostalih:

Projekat „Edicija Srbija 1914–1918, prvo, drugo i treće kolo u 10 knjiga (Prometej,), Izabrana dela Davida Albaharija (Čarobna knjiga)

Antologija srpske pravoslavne horske muzike – Edicija notnih zapisa (Udruženje Projekat Mokranjac, Batajnica), Edicija Deset vekova srpske književnosti: Selenić, Lalić, Danilo II (Izdavački centar Matice srpske, Novi Sad), Srbi u Habzburškoj monarhiji od 1528. do 1918 (Prometej, Novi Sad)…

Monografije i publikacije čije se izdavanje sufinansira kroz Konkurs iz oblasti kulturnog nasleđa između ostalog su Industrijsko nasleđe, zaštita i revitalizacija, Muzeji, publika marketing, Jedna kuća – jedna priča, graditeljsko nasleđe Vrnjačke Banje, Manastir Prohor Pčinjski…

Dragan Hamović, savetnik ministra za kulturu, kaže da neki autori koji govore o uspesima svojih dela u inostranstvu, često izostavljaju da spomenu da je interesovanje za ta dela neposredno pomoglo Ministarstvo kulture.

Odgovarajući na pitanja novinara ministar kulture je govorio o strategiji kulturnog razvoja koja je, kako je rekao, završena.

– Srbija do sada nije imala strategiju kulturnog razvoja. To Srbiju ne stavlja u crnu rupu evropskih država. Švajcarska je na primer tek 2011. donela ovaj dokument.

Dogovorili smo se da Strategija ovde bude donesena na deset godina. Ostalo je još da se unesu i neki detalji, a onda ide na javnu raspravu. Konačno će biti predstavljena pred poslanicima Skupštine Srbije na Odboru za kulturu i informisanje. Strategija predviđa povećanje budžeta za kulturu u tempu od 0,1 posto od BDP svake godine. Sadašnji budžet za kulturu je 0,7 odsto, tako da bi kumulativni porast od 0,1 odsto za deset godina dostigao nivo od 1,7 do 1,8. bruto društvenog proizvoda.

Strategija definiše šta je srpski kulturni identitet, šta je srpsko kulturno jezgro, koje su to osobenosti koje čine kulturni identitet Srbije, šta su kapitalni projekti u narednih desetak godina, a da to ne zavisi od promene vlada. Pitanje zaštite kulturnog nasleđa nacionalnih manjina je takođe posebno poglavlje u strategiji, rekao je Vukosavljević.

U razgovoru sa novinarima ministar kulture je podsetio da je mandat prethodnom Nacionalnom savetu za kulturu istekao u januaru prošle godine i da će se predlog za formiranje novog sastava uskoro naći na sednici Vlade Srbije. Vukosavljević je najavio da će Muzej savremene umetnosti biti otvoren 20. oktobra ukoliko ih u toj nameri ne spreči „neka viša sila”. Povodom potraživanja umetničkih dela od Srbije, Vukosavljević je pomenuo da Slovenija ima spisak od 300 dela, jer oni nastupaju sa stavom da svako umetničko delo koje je uradio neki slovenački umetnik pripada njima. „To ne opredeljuje pravni akt, pravni posao po kome se neko delo našlo u nečijem vlasništvu ili državini”, rekao je Vukosavljević.

Komentarišući atmosferu u medijima Vukosavljević je rekao: „Smatram da je atmosfera dobra, svako ima pravo da osnuje medij, svako ima pravo da piše na način na koji piše. Naša nadležnost nije ni da se mešamo da li će neki medij biti naklonjen nekoj političkoj opciji”, kazao je Vukosavljević, dodavši da je dosta urađeno na zaštiti novinara, ali je primetio i surove zakone tržišta sa kojima se mediji suočavaju.

On je rekao da kvalitet medijskog sadržaja, kao ni materijalni status novinara nije u nadležnosti Ministarstva kulture i informisanja.

„Naše je da stvaramo da zakonski okvir u kome mediji posluju bude dobar, aktivan, pozitivan, da nema cenzure, da nema progona”, rekao je ministar kulture. „Situaciju u medijima, izuzimajući finansijski deo, ocenjujem kao nesputanu.”

Na pitanje kako vidi izložbu „Necenzurisane laži” koju je priredila Služba za informisanje Srpske napredne stranke, Vukosavljević je rekao da je vidi „kao pres kliping” .

izvor: politika.rs

Prijavi se za Glif obaveštenja

Pratite nas i nepropusti nove sadržaje na našem portalu


Tagged: