Na Zagrebačkom sajmu knjiga biće predstavljen novi srpsko-hrvatski rečnik

Na Interliberu, međunarodnom sajmu knjiga koji počinje za sedam dana u Zagrebu, među novitetima koji će sasvim sigurno izazvati najviše komentara je i srpsko-hrvatski rečnik profesora zagrebačkog Filozofskog fakulteta Marka Samardžije, piše “Večernji list”.

Reč je o izdanju Matice hrvatske, čija je najava pre tačno dve godine izazvala brojne kritike, primedbe, kolumnističke humoreske i političke optužbe.

Medijska buka bila je, ocenjuje zagrebački dnevnik, intenzivna kao da se ne radi o stručnom jezičkom priručniku koji je plod dugogodišnjeg rada uglednog hrvatskog jezikoslovca, nego o “nekakvoj policijskoj poternici kojom će se iz hrvatske jezičke prakse isterivati reči srpskog porekla”. 

Profesor Samardžija u predgovoru ističe da su dvadesetak godina nakon raspada zajedničke države na hrvatskoj strani odrasli naraštaji s hrvatskim jezičkim osećajem, drugačije odškolo­vani, koji u dodiru sa srpskim jezikom “zastaju nesigurni i zbunjeni”, jer im je velik deo toga razumljiv, deo sličan vlastitom, “ali i jedan deo nepoznat i nerazumljiv, pogotovo kad su posredi nazivi i nestandardnojezični leksemi”.

Upravo zato je, objašnjava autor, odlučio da sastavi rečnik po načelima dvojezične leksikografije, prvenstveno kao praktično pomagalo pripadnicama hrvatske jezičke zajednice za što potpunije, ispravnije i celovitije razumevanje srpskog jezika.

Samardžija tvrdi da mu namera nije bila da “povuče crtu” ili popiše sve razlike između hrvatsko­g i srpskog jezika, nego da olakša razumevanje srpskih opšteleksičkih i češćih terminoloških posebnosti.

Profesor otvoreno ističe da je do početka devedesetih godina prošlog veka u Hrvatskoj vladao “brižno politički podupiran serbokroatizam koji je razlike hrvatskog i srpskog jezika sistemski minimizirao i ignorisao”.

Samardžija tvrdi i da je život u jugoslovenskom komunikacijskom prostoru sa zajedničkim delom nastavnih programa, zajedničkim radijskim i televizijskim emisijama, pozorišnim predstavama (za muški deo hrvatske populacije i službom u JNA), ublaživao i umanjivao uticaj razlika između hrvatskog i srpskog jezika u svakodnevnoj komunikaciji.

Pri tome, naglašava da se poneki jezikoslovac znao da posluži i doskočicama poput one o grahu i pasulju: “Naime, nije važno da li je grah ili pasulj, važno je da ga ima”.

Sada se pred hrvatskim čitaocima nalazi pregledni rečnik s više hiljada reči na gotovo 600 stranica, a diskusija o njegovim prednostima i manama sigurno će biti i glasna i duga, zaključuje “Večernji list”.

izvor: Tanjug (RIP)

Prijavi se za Glif obaveštenja

Pratite nas i nepropusti nove sadržaje na našem portalu


Tagged: