ChatGPT i Mesopotamija – delovi priče o izazovima adaptacije na novu tehnologiju ChatGPT je izazovan, ali oduvek smo uspevali da se prilagodimo tehnologiji. Mesopotamija, kolevka prvog pisma i najstarijih književnih dela, dokaz je to.

Izvor: Wikimedia Commons

Prilagođavanje tehnološkom napretku određuje život XXI veka. Ali to nije specifično samo za nas: deo je priče o ljudima još od najranijih pisanih zapisa – čak se pojavljuje u zapletima drevnih mitova i legendi.

Dok ChatGPT (chatbot softver koji je razvila američka laboratorija za razvoj veštačke inteligencije OpenAI, prim. prev.) preti da izmeni pisanje (i sav rad koji ima veze sa pisanjem) kakvo poznajemo, Mesopotamci, koji su živeli pre 4.000 godina (na geografskom području čiji centar je u današnjem Iraku), prošli su kroz ovu vrstu seizmičke promene pre nas. Njihova civilizacija je zaslužna za pronalazak pisanja.

Using ChatGPT for Improving Customer Success Productivity
Primer upotrebe ChatGPT softvera u svrhu unapređenja produktivnosti rada sa kupcima

Živeti u vreme promena

Samo dva meseca nakon lansiranja u novembru 2022, OpenAI ChatGPT je već dostigao publiku od preko 100 miliona ljudi.

Veliki jezički model (LLM, što je skraćeno od large language model, prim. prev.), koji se ponekad naziva i „autocomplete na steroidima“, privukao je pažnju svojom sposobnošću da na upitnike daje čovekolike odgovore. Njegov rad je dobio prelazne ocene na ispitima na pravnom i biznis univerzitetu i korišćen je na sudu u Kolumbiji da pomogne u donošenju pravne presude.

Reakcije na ChatGPT i njegove konkurente osciluju između prepoznavanja potencijalnih rizika od chatbot-ova i isticanja potencijalnih benefita od njega. Zatrpani smo teorijama o tome kako novi napredak u veštačkoj inteligenciji može promeniti način na koji radimo, učimo i živimo.

Drevna Mesopotamija je bila mesto mnogih ranih razvojnih etapa civilizacije. Taj narod je bio svetski lider u prilagođavanju tehnološkim i kulturnim promenama.

Mesopotamci su izmislili točak i poljoprivredu i ostvarili pionirska dostignuća u matematici, urbanizaciji i transportu. Ova otkrića se ogledaju u književnosti zapisanoj klinastim pismom, jednom od najstarijih poznatih oblika pisanja.

Istorija klinastog pisma je složena, ali izgleda da se u početku razvila radi beleženja ekonomskih podataka, kao što su dugovi. Vremenom su, međutim, Mesopotamci proširili upotrebu znakova ispisanih na glinenim pločama kako bi zabeležili različite informacije, i to na brojnim jezicima. Novi oblici upotrebe obuhvatali su sve od diplomatske prepiske i tekstova predskazanja, do nekih od najstarijih književnih remek-dela na svetu.

Heroji sa ispomoći tehnike

U najranijem poznatom pisanom epu na svetu, Gilgamešu, istoimeni junak je prikazan kako izmišlja i oristi različite tehnologije, kao što su ronilački tegovi i jedro, da bi u svojim putovanjima stigao do ivice sveta – i dalje.

Kao što je primetio asiriolog Endrju Džordž, mladi heroj razvija nove tehnologije kako bi mu pomogle u potrazi za slavom i besmrtnošću. Ovaj napredak mu omogućava da se bavi ranije nepoznatim aktivnostima, kao što su jedrenje i ronjenje u dubokom moru.

Još jedan kraljevski heroj iz Mesopotamije, Lugalbanda (ponekad poznatiji po svojoj super brzini) takođe je zaslužan za tehnološki napredak. Lugalbanda unapređuje tehniku paljenja vatre korišćenjem kremena kako bi dobio iskre i pekao hleb. Upotreba novih oruđa od strane heroja naglašava njihovu izuzetnost.

Invencije i nedoumice

Mesopotamijski epovi ne predstavljaju kulturni i tehnološki napredak nedvosmisleno i dosledno korisnim. Kod Gilgameša, prednosti civilizacije i urbanizacije, kao što je napredak u tehnologiji izgradnje zidova, suprotstavljene su njihovim troškovima – kao što su uništavanje životne sredine i otuđenje od divljine.

Zaista, epovi često predstavljaju nove tehnologije kako se koriste u službi ljudskih sukoba – i nesrazmerno služe interesima onih sa visokim društvenim statusom. U sumerskom epu Enmerkar i gospodar Arate, kralj heroj pobeđuje svog neprijatelja smišljanjem i upotrebom superiorne tehnologije: sposobnošću pisanja na glinenim pločama.

Smatra se da se ovaj izum takođe pominje u Epdu o Sargonu, gde se čini da Sargon izbegava pokušaj atentata uz pomoć svoje herojske veštine čitanja. U tekstu se pominje da, iako je pisanje na tablama bilo razvijeno u toj fazi, upotreba koverti za skrivanje njihovog sadržaja nije (možda na sreću po Sargona).

Na neki način, zastupljenost novih tehnologija u književnosti pisanoj klinastim pismom odražava savremenu zabrinutost u vezi sa veštačkom inteligencijom, a to je strah od povećanja društvenih nejednakosti i njegove potencijalne upotrebe u sajber-ratu.

Primer klinastog pisma iz IV milenijum p.n.e. (Izvor: Wikimedia Commons)

Budućnost istorije

Proučavanje prošlosti može produbiti naše razumevanje toga kako su se ljudi hiljadama godina prilagođavali modernoj tehnologiji. Nasuprot tome, moderna tehnologija nastavlja da širi naše razumevanje istorije.

Poslednjih godina, AI – najnoviji oblik pisanja – korišćen je za dešifrovanje najstarijeg oblika pisanja: klinastog pisma. Projekat “Fragmentarium”, na primer, koristi sofisticirane algoritme da odredi koji fragmenti razbijenih tekstova na klinastom pismu su bili celina; ovi algoritmi predviđaju tekst koji je nekada popunjavao odeljke koji fale.

AI će verovatno nastaviti da menja način na koji istoričari analiziraju prošlost. Ovo će zahtevati nova razmatranja već poznatih pitanja – kao što je kako predstaviti prošlost ispravno u svetlu eventualno pristrasnih dokaza i potrebe za kritičkom procenom izvora informacija.

U širem polju akademske zajednice, granice načina na koji se AI može koristiti još uvek nisu jasno objašnjene. U januaru je, na primer, jedna vrhunska međunarodna konferencija o veštačkoj inteligenciji zabranila upotrebu AI alata za pisanje naučnih radova – iako je njihova upotreba u uređivanju radova prihvaćena.

Razmatranje granica tehnologije

Čak su i oni koji su prvi usvajali tehnologiju, Mesopotamci, naišli na probleme koje današnja tehnologija ne može da reši.

Smatra se da su klimatske promene dovele do propasti Akadskog carstva, koje se ponekad naziva prvim multinacionalnim političkim entitetom na svetu. Čak ni lukavi Gilgameš nije mogao da pobegne od sopstvene smrtnosti.

Ljudi se bore s tim kako da izmisle, koriste i prilagode tehnologiju još od najranijih civilizacija. U mesopotamiskoj epskoj književnosti, nova tehnologija pomaže junacima da putuju van ograničenja koja su prihvaćena i da razviju nove veštine. Ali tehnologija i znanje koje proizilazi iz nje nisu uvek ravnomerno raspoređeni.

Spoznavanje načina na koji smo se prilagođavali promeni tehnologije u prošlosti pomaže nam da potpunije razumemo stanje u kojem je čovečanstvo – i može nam čak pomoći da se pripremimo za budućnost.

Tekst: Louise Pryke
Izvor: theconversation.com
Prevod: Danilo Lučić

Pročitajte i tekst o tome mogu li Ep o Gilgamešu i Stari zavet da objasne klimatske promene i poslušajte kako je Ep o Gilgamešu zvučao na akadskom jeziku.

Prijavi se za Glif obaveštenja

Pratite nas i nepropusti nove sadržaje na našem portalu


Tagged: