Srpska delegacija: Uspešno završen sajam knjiga u Moskvi. UKS protestuje

Književnici iz Srbije zadovoljni su nastupom na 28. Međunarodnog sajma knjiga u ruskoj prestonici, gde je naša zemlja imala status specijalnog gosta, a fokus je bio na autorima – piscima i prevodiocima.

Prema prvim nezvaničnim podacima organizatora, sajam knjiga u Moskvi je posetilo oko 200.000 ljudi. U fokusu njihove pažnje bile su književnosti Srbije, Jermenije i Irana.

Ruska publika pokazala je interesovanje za srpsku književnost i za srpske pisce. Dogovorena je i saradnja Sveruske državne biblioteke inostrane književnosti i Narodne biblioteke Srbije.

Na našem štandu promovisane su dve knjige srpskih autora objavljene na ruskom jeziku “Ispod tavanice koja se ljuspa” Gorana Petrovića, našeg trenutno najpoznatijeg pisca u Rusiji, u prevodu Larise Saveljeve i “Poljubac” Gordane Ćirjanić, u prevodu Vasilija Sokolova. Obe knjige je objavila tjumenska izdavačka kuća, uz pomoć administracije Tjumena i velikih prijatelja Srba Kozlova i Dubinskog.

Veruje se da će uspeha imati i tek promovisana knjiga Mila Bjelajca “Kome je potrebna revizija istorije”. Knjigu je objavio “Algoritam”, a predgovor ruskom izdanju je napisao ugledni ovdašnji istoričar dr Andrej Šemjakin.

Upravnik Narodne biblioteke Srbije Laslo Blašković rekao je za Tanjug da je dogovoreno da se u Sveruskoj državnoj biblioteci inostrane književnosti otvori srpski kulturni centar, odnosno srpski kutak.

Blašković je dodao da je u prvom momentu bio razočaran, jer Sajam u Moskvi po veličini nije kakav je očekivao, već dosta manji. Međutim, kako je vreme prolazilo video je da ima dosta publike koja dolazi i kada su se predstavljali srpski pisci.

Mladen Vesković iz Ministarstva kulture i informisanja je ukazao da je tamošnja publika žalila što je štand bilo samo izložben i što knjige nisu mogle da se kupe. Vesković je naveo da to zato što je ove godine koncept nastupa bio stavljanje akcenta na stavila na pisce i prevodioce, a ne izdavače.

Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja, organizacija nastupa Srbije i izbor autora dodeljeni su Srpskom PEN centru i Srpskom književnom društvu.

Međutim, taj izbor autora je izazvao veliko nezadovoljstvo u Udruženju književnika Srbije. Jer, na tom spisku (na kome su Vladislav Bajac, Ljubica Arsić, Gordana Ćirjanić, Vasa Pavković, Gojko Božović, Laslo Blašković, Miodrag Raičević, Milovan Marčetić, Ana Ristović i Alen Bešić) nema ni jednog pisca iz UKS.

– Kako je izjavio Vule Žurić, predsednik UO SKD, prvi kriterijum po kome su se opredeljivali bio je da pisac ima bar jedno delo objavljeno na ruskom ili da je tamošnjoj publici poznat iz neke antologije. To je međutim samo izgovor jer su činjenice sasvim drugačije i neumoljive. – rekao je za „Novosti“ Radomir Andrić, predsednik Udruženja književnika Srbije.

Kao primer on navodi dve velike antologije srpske poezije objavljene na ruskom, “Iz veka u vek” Sergeja Glavjuka, koja je doživela dva izdanja i “Antologija srpske poezije” u tri toma Andreja Bazilevskog.

– U trećem tomu, posvećenom našoj poeziji 20. veka, zastupljeno je 25 pesnika, među kojima su, uz one koji nažalost više nisu sa nama, Ljubivoje Ršumović, Rajko Petrov Nogo, Milosav Tešić, Dragan Dragojlović, Adam Puslojić, Đorđe Sladoje, Stevan Tontić, Ljubica Miletić, Ranko Jovović… i svi su oni članovi UKS. Gotovo svi imaju u ovom izboru po sedamdeset i više pesama, što znači da su ruskim ljubiteljima poezije dobro poznati. Ne može se mimoići ni činjenici da je roman “Čarape kralja Petra” Milovana Vitezovića objavljen na ruskom i propraćen pohvalnim kritikama, a na ovom jeziku izašlo je i nekoliko knjiga Ljiljane Habjanović Đurović. – dodao je Andrić

Da podsetimo, pred početak sajma knjiga u Moskvi, predsednik UO SKD-a Vule Žurić za „Novosti“ je izjavio da je prvi kriterijum po kome su se opredeljivali za imena sa spiska bio da je na ruskom objavljeno bar jedno delo tog pisca, ili makar da je tamošnjoj publici poznat iz neke antologije.

– Radeći na pripremama ovog sajamskog nastupa shvatio sam da je to posao nezahvalniji od onog koji ima selektor fudbalske reprezentacije. To je zato što imamo književnost bolju od fudbala. Izbor koji smo napravili je samo jedan od mogućih. Moglo bi se napraviti još pet-šest takvih selekcija od po 15- 16 pisaca, a da opet predstavljaju reprezentativni uzorak srpske književne scene. – dodao je tom prilikom Žurić.

Tim povodom prošlog petka se saopštenjem oglasilo Ministarstvo kulture i informisanja.

– Ministarstvo kulture insistira da strukovna udruženja uspostave direktnu međusobnu komunikaciju, umesto da komuniciraju putem medija ugrožavajući kredibilitet struke, kao i lični integritet samih pisaca ma kom udruženju pripadali – navodi se u pismu. – Ministarstvo predlaže ovom udruženju da se direktno obrati Srpskom PEN centru i Srpskom književnom društvu, kojima je putem otvorenog poziva poverena organizacija nastupa Srbije i izbor autora, kako bi kroz kolegijalni dijalog usaglasili svoje statove i razrešili eventualne nesuglasice.

Ističući da književna udruženja predstavljaju “važan deo civilnog sektora” iz Ministarstva poručuju: Vreme je da profesionalni kriterijumi i princip opšteg dobra prevladaju nad pojedinačnim interesima i ideološkim opredeljenjima. Samo kroz sinergijski nastup i definisanje zajedničkog cilja srpska književnost može adekvatno da se predstavi u svetu.

izvor: novosti.rs/b92.net/glif.rs

Prijavi se za Glif obaveštenja

Pratite nas i nepropusti nove sadržaje na našem portalu


Tagged: