O medu i mlijeku (“De lait et de miel”, Žan Matern)

SHARE:

Magdalena Blažević
O medu i mlijeku

Izraz migracija rječnik definira kao selidbu pojedinaca, manjih ili većih društvenih skupina s jednog područja na drugo. Takva su kretanja stanovništva prisutna od početka stvaranja svijeta i čini se da su već odavno integrirana u ljudski DNK. Želja i potreba za boljim životom ili spašavanje žive glave tjerala je ljude da napuste domove i potraže sklonište i novi život među potpunim strancima. Prvi zapis o obećanoj zemlji nalazimo još u Bibliji na mjestu gdje se Jahve obraća Mojsiju zatraživši od njega da izbavi Izraelce iz Egipta: Zato sam sišao da ga izbavim iz šaka egipatskih i odvedem ga iz te zemlje u dobru i prostranu zemlju kojom teče med i mlijeko. (Izlazak: 2-3). Referirajući se upravo na biblijsku obećanu zemlju Jean Mattern, francuski pisac istočnoeuropskih korijena, svoj roman ironično naslovljava O medu i mlijeku (2010.).

O medu i mlijeku, Jean Mattern

O medu i mlijeku, Jean Mattern

Roman se bavi univerzalnim temama rata, ljubavi i bijega koje se danas čine aktualnijima nego ikada. Ispripovijedan u intimnom, prvom licu čitatelj odlazi na putovanje dugo šezdeset godina prateći pripovjedača od djetinjstva u Temišvaru provedenih s najboljim prijateljem Stefanom, preko prilagođavanja novoj zemlji, naciji i običajima do samrtne postelje u sadašnjosti.

Mattern ljubavnu priču i priču o prijateljstvu uokviruje povijesnim događajima tijekom Drugog svjetskog rata koji su zadesili Rumunjsku i nešto kasnije Mađarsku.  Ti su isti događaji prekinuli pripovjedačeve bezbrižne dane te ga razdvojili od Stefana, obitelji i domovine.

Lik Stefana Dragana pomalo je romantiziran i tajnovit pošto ga vidimo samo pripovjedačevim očima, ali znamo da je Rumunj srpskog podrijetla, talentirani glazbenik, a za pripovjedača on nije samo najbolji prijatelj, on predstavlja sve ono što je ostavio u Temišvaru. Iako se svijet 40-ih godina XX stoljeća raspadao pripovjedač u tom dobu još uvijek liječi samo fizičke rane poput slomljenog nosa na klizalištu. Prisilno odrastanje započinje bijegom i borbom protiv tifusa. Ponekad je uistinu moguće pobjeći od smrti, ali nas na kraju uvijek sačeka spremne ili nespremne.

Jedna od važnijih tema romana jeste upravo smrt. Doživljaj smrti u djetinjstvu i odrasloj dobi vrlo je različit. Kad pripovjedaču u desetoj godini umire majka bili su vrlo izravni s njim. Baka mu je rekla: Tvoja majka je umrla jutros. Ova je jednostavna rečenica dijete od deset godina pretvorila u neku drugu osobu, u siroče bez majke.  U to mu vrijeme kad su ga odrasli tješili nespretnim riječima Stefan pomaže svojom glazbom. Zvuk violončela donosio mu je beskrajan mir. Susret sa smrću doživljava ponovno u odrasloj dobi kad mu policajac kuca na vrata: Vaša je kći u mrtvačnici. Pođite s nama, morate je službeno identificirati. Pripovjedaču se po glavi vrti bezbroj pitanja. Što moje dijete radi u mrtvačnici? Otišla je na proslavu rođendana, nije li tamo i stigla? Nitko ni u jednom trenutku ne izgovara riječ smrt. Odrasli muškarac nježniji je od djeteta.

Suzanne ili Zsuzsanna pripovjedačeva je supruga, Mađarica, imigrantica koja je u Francusku stigla par godina nakon njega. Bez filmske ljubavi na prvi pogled, bez idealiziranja, njih su se dvoje zavoljeli kao ljudi koji su potrebni jedno drugome. Ono što je nekad za pripovjedača značio zvuk Stefanova violončela to je za njega kasnije značio zvuk Suzanneinog glasa. Marienneina smrt učinila je da Suazannein glas utihne, utjehe više nije bilo jer nijedna nacionalna tragedija nije veća od osobne.

Roman O medu i mlijeku svjedočanstvo je povijesnih događaja s polovine prošlog stoljeća te svjedočanstvo jedne obiteljske tragedije. Unatoč tome ovaj kratki, jednostavno napisani roman odiše nostalgijom za srećom, prijateljstvom i domovinom, protkan je boli i stradanjima i svime onime što stvarni život nosi.

 

Magdalena Blažević, diplomirala hrvatski jezik i književnost i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Mostaru. Zvanje magistra znanosti stekla 2012. godine, a 2015. upisuje doktorski studij Jezici i kulture u kontaktu, usmjerivši se na englesku i američku književnosti. Radi kao prevoditelj.