“Obredi prelaza” Vilijama Goldinga – nedodirljive klasne strukture

odina je 1815. Kao i mnoge hiljade mladih ljudi u želji da započnu nov život ispočetka, Edmund Talbot se ukrcava na brod za jednu od britanskih kolonija. Uz pomoć svog kuma, koji mu je zaštitnik, dobio je posao u guvernerovoj kancelariji u Australiji. Kako bi zabavio svog kuma, počinje da mu piše dnevnik. U njemu…

Continue Reading...

Paradoksalna primamljivost bola (“Zdravo, dragi ubojice!”, Radenko Vadanjel)

ratki roman Radenka Vadanjela postapokaliptična je mora koju pripovijedaju naizmjence pripovjedači u prvom i trećem licu. Prvi, muški glas, nepouzdani je pripovjedač kroz čije se misli miješaju manija i paranoja. Obranio se od pokušaja ubojstva sjekirom, a svoju je napadačicu/žrtvu spalio i zakopao. Kroz poglavlja koja prate drugi, ženski lik, čitatelj polako doznaje u kakvoj…

Continue Reading...

Priče kao niz improvizacija (“Jezerce”, Kler-Luiz Benet, prevod: Slavica Miletić)

udne stvari se dešavaju kada živite sami. Kada više ne morate da večerate u određeno vreme, ili da zatvorite vrata kupatila da se istuširate, vaš odnos sa prostorom oko vas se menja. Odjednom se čini da stvari, a ne drugi ljudi, usmeravaju vaše misli. U doslovnom smislu, dvadeset priča koje čine prvenac Kler-Luiz Benet, „Jezerce“,…

Continue Reading...

Klaudiju M. Florijan: Uzrasti igre. Ulica tvrđave (preveo sa rumunskog Đura Miočinović)

Pisac Klaudiju M. Florijan rođen je 1969. godine u Transilvaniji, u gradiću sa dvorcem u blizini Brašova Otišao je u Bukurešt sa jedanaest godina i video kraj Čauseskuove ere 1989. kad je bio u vojsci. Studirao je nemački jezik i istoriju, a zatim postao diplomata. Već nekoliko godina Florijan radi u rumunskoj ambasadi u Berlinu,…

Continue Reading...

Povodom revolucionarnog jubileja („Povijest Oktobarske revolucije, Nil Fokner)

  rošlo je stotinu godina od Crvenog oktobra, događaja koji je kao malo koji dotad uzdrmao svjetsku društvenu, ekonomsku i geopolitičku realnost, a i dalje ni približno nema saglasnosti o njegovim učincima. Koplja se uglavnom lome oko one krajnje metrološke nedoumice – da li je Revolucija čovječanstvu donijela više koristi, ili štete. Konačni odgovor izmiče…

Continue Reading...

Biografije koje prkose zaboravu (Balkanska krasotica ili Šlemilovo kopile, László Végel)

leksandar Flaker definirao je prostor kao medij koji bilježi aktivnosti koje su se u njemu dogodile te prema njegovu shvaćanju on djeluje kao ”višeslojni stratum sačinjen od mnoštva događaja koji supostoje u vremenu i svjedoče o povijesti i suvremenosti”. Dakako, što su ti događaji burniji time prostor postaje privlačnijim za one koji tragaju za dobrom…

Continue Reading...

Apsurd ponavljajućih sukoba (“Rezalište”, Igor Štiks)

ova knjiga Igora Štiksa ”Rezalište” kreće se područjem preklapanja romana i drame, iako ona u strogoj kategorizaciji pripada romanesknom narativu. Sažetost i ekonomičnost jezika posljedica je dijaloškog koncepta romana, a kratka poglavlja, koja su nazvana prema dijelovima objeda, funkcioniraju kao dramski činovi: Aperitiv, Predjelo, Glavno jelo, Sir, Kolač i Digestiv. Radnja gotovo cijelog romana događa…

Continue Reading...

Kafe “Hijena” Jane Benjove – jezoviti eho grada

odnaslov romana “Manifest četvorke” (prevod: Ana Žikić) se odnosi na četiri mlada umetnika koji žive u naselju Petržalka u Bratislavi, koji su stvorili jedinstven dogovor o međusobnom izdržavanju u kojem naizmenično po jedna osoba mora da ima regularan posao i time izdržava ostalo troje, dok oni rade na svojim projektima ili jednostavno lutaju gradom, vodeći…

Continue Reading...

Kristof van Gervej: Da budeš u toku (prevela Jelica Novaković Lopušina)

KRISTOF VAN GEREVEJ (1982) je studirao arhitekturu i komparativnu književnost. Predaje teoriju arhitekture u Švajcarskoj, piše članke, eseje i kritike za različite flamanske novine i časopise. Na književnu scenu stupio je zbirkom kratke proze Pet priča o bolesti (Vijf ziekteverhalen, 2010). Za prvi roman Da budeš u toku (Op de hoogte, 2012) dobio je Flamansku…

Continue Reading...

Arhipelag Japan („Fascinantni Japan“, Ilja Musulin)

ako bih svoj čitalački opseg učinio raznovrsnijim, već neko vrijeme nastojim da se koliko-toliko povinujem planskom čitanju. Često mi odzvanja očeva pridika: „Pusti se trivijalnih stvari. Ne možeš biti pravi čitalac i pisac dok ne pročitaš klasike.“ A kad god zaređam s klasicima, proganja me to što ne držim korak s najnovijim naslovima. Redosljed me…

Continue Reading...

Priče divlje i sirove energije (Čekaju metak, Madlen D’Arsi, prevod: Slavica Miletić)

ripovedačica “Odjavljivanja”, prve priče u debitantskoj zbirciMadlen D’Arsi „Čekajući metak“ opisuje san u kojem ponekad hoda Okford Stritom: „I ono ispadne iz mene i svi na ulici vide kako se vuče za mnom na mesnatoj vrpci kao veliki puž golać, a ja čak i ne primećujem“. „Odjavljivanje” je priča o trudnoj ženi prepuštenoj tišini onih…

Continue Reading...

Kako autocenzurom ubiti priču („projekt@party“, Beqë Cufaj)

d književnosti malih zemalja s teškom poviješću po defaultu očekujem neku mračnu egzotiku s kojom se mi na ovim prostorima možemo lako identificirati. Tako mi se roman projekt@party kosovskog novinara i pisca Beqë Cufaja doimao obećavajuće turoban, međutim, početni ushit se pretvorio u duboko razočarenje. Najavljena kritika politike velikih zemalja prema malima koje su, čini…

Continue Reading...

Bjorn Rasmusen: Koža je elastična futrola koja obavija celo telo (preveo sa danskog Predrag Crnković)

Šta ako vaša prva prava ljubav ruši sve poznate tabue? Šta ako vas vaša prva romansa uvlači u vrtlog prestupa? Ovaj roman o odrastanju, koji je do tančina u saglasnosti sa perverzijama tela njegovog naratora, bavi se upravo takvim iskustvom. Tinejdžer zaljubljen u mnogo starijeg instruktora jahanja, Bjorn očajnički gura svoje telo do samih njegovih…

Continue Reading...

Vrt jezika („Tkiva“, Marjan Čakarević)

 ova pesnička knjiga Marjana Čakarevića počinje zelenom. Naime, pesma ”Prsten”, koja je otvara, kako i sam naslov sugeriše, tematizuje cikličnost prirodnog sveta, što, imajući na umu prethodne Čakarevićeve knjige i dominantne motive u njima, čitaoca donekle iznenađuje. Naročito zbog toga što se zelena boja i cikličnost javljaju na više mesta u zbirci i čine neku…

Continue Reading...

Slivanje biografije u ništavilo („Pa kao“, Vladimir Tabašević)

ivjeti život na crtu usud je mnogih. Ako ne i svih, ukoliko smognemo samouvjerenosti da putanju svake sudbine dominantno pripišemo njenom nosiocu. Jednom, prirodno, dođe trenutak i za svođenje računa. Tad se javlja najspontanija potreba za izrazom, umjetnost lišena usiljenosti, umjetnost kao odraz nagona za jačanjem dokaza o nekadašnjem postojanju. Dužina epitafa analogna je dinamici…

Continue Reading...

Obavesti me Ostavite nam vaš e-mail kako biste na vreme dobijali nove vesti sa našeg sajta