Umjetnik i nakaradni optimizam diktature („Šum vremena“, Džulijan Barns)

Vlast i umjetnost oduvijek su dolazile u koliziju. Konflikt im je prirodno stanje. Klica razdora krije se u sukobljenim vizijama svijeta. Vlasti su se, u najboljem slučaju, potajno pribojavale umjetničkog uticaja na javnost, a u najgorem proglašavale umjetnike za jeretike, sabotere i protivnike države, što se nerijetko završavalo njihovom smrću. S druge strane, umjetnici −…

Continue Reading...

Ljudmila Petruševska i priče o ženama

Magdalena Blažević Ljudmila Petruševska i priče o ženama Spisateljica, scenaristica, autorica animiranih filmova, osnivačica kabarea, pjevačica i vizualna umjetnica Ljudmila Petruševska jedna je od najznačajnijih autorica suvremene ruske proze. Na hrvatski je jezik preveden samo kratki roman Vrijeme noć u nakladi Ljevak 2014. godine te nekoliko novela koje su dijelom zbirke Potemkinovo selo koja je…

Continue Reading...

Sara Stridsberg dobitnica nagrade „Selma Lagerlef“

Književnica Sara Stridsberg, jedna od najbitnijih savremenih švedskih autorki, dobitnica je nagrade „Selma Lagerlef“ za 2016. godinu, jedne od najuticajnijih švedskih književnih nagrada. Nagrada će joj biti uručena na svečanoj dodeli u okviru nedelje kulture u gradiću Suneu, rodnom mestu švedske nobelovke Selme Lagerlef. Sara Stridsberg (rođena 1972. godine) švedska je književnica, dramski pisac i…

Continue Reading...

Bertrand Rasel o besmrtnosti, religiji i „dobrom životu“

Bertrand Rasel (18. maj 1872 – 2. februar 1970) jedan je od najznačajnijih svetskih mislilaca, njegovi radovi su istovremeno i lucidni i prosvetljujući. Postoji nešto gotovo proročko u načinu na koji spaja bezvremenost s pravovremenošću kontemplativnih ideja koje se tiču modernog života u prethodnom veku – od toga kako dokonost čini sreću mogućom do toga…

Continue Reading...

Nobelovu nagradu za književnost dobila Svetlana Aleksijevič

Nobelova nagrada za književnost za 2015. godinu dodeljenja je Beloruskinji Svetlani Aleksejevič “za njene polifonične spise, spomenike patnji i hrabosti u našem vremenu”, kako stoji u obrazloženju Nobelovog komiteta. Svetlana Aleksejevič je rođena 1948. godine u ukrajinskom gradu Stanislavu (danas Ivano-Frankivsk). Svoju karijeru je započela kao novinarka, paralelno pišući prozu inspirisanu politikom i istorijom SSSR-a….

Continue Reading...

Henry James i tumačenja “Okretaja zavrtnja”

Ivana Rogar Henry James i tumačenja Okretaja zavrtnja Povijest interpretacija Okretaja zavrtnja, romana Henryja Jamesa mogla bi se svesti na tvrdnju jednog od tumača, Petera Beidlera: “Temeljno pitanje kojim se bavi akademsko proučavanje Okretaja zavrtnja jest koliko su duhovi stvarni.”[1] Pitanje autentičnosti duhova centralni je problem većine kritičkih studija napisanih o djelu. Jesu li duhovi…

Continue Reading...

Srpski izdavači knjiga prate svetske tokove

Svakidašnje jadikovke da smo u mnogim stvarima, pa i u kulturi, slabi i na kraju sveta, padaju u vodu kada su u pitanju prevodi aktuelnih stranih naslova. Nesporno u teškoj situaciji, srpski izdavači knjiga na police knjižara neumorno isporučuju i bestselere i manje tiražna, ali kvalitetna dela, a čitaoci imaju priliku da budu toku sa…

Continue Reading...

Kako izgleda soba u kojoj piše Haruki Murakami

Svetski poznat japanski pisac i večiti neoficijelni favorit za dobijanje Nobelove nagrade Haruki Murakami odlučio je da putem fotografija na svom sajtu predstavi publici svoj intimni, radni prostor. Murakamijeva radna soba je veoma pedantna, udobna i ispunjena poklonima i suvenirima koje je pisac donosio sa sobom iz celog sveta. Uz svaki fotografisani predmet koji predstavlja…

Continue Reading...

Lorrie Moore neće dobiti Nobela

Njezini likovi u nastojanju ostvarivanja veze ili udaraju o razne počesto bizarne i smiješne prepreke ili lebde u limbu usamljenosti iz kojeg se nemaju snage maknuti. Njihova zapažanja o životu uvijek su začinjena neodoljivim gorko-slatkim umakom od oštroumnih dosjetki koji se lijepi za sve stranice knjige. Američka suvremena kniževnica Lorrie Moore dosad je bila najpoznatija…

Continue Reading...

Zašto su nam i dalje potrebne ženske književne nagrade

Roman „Kako biti oboje“ , književnice Ali Smit i dobitnice Bejli nagrade za 2015. godinu, predstavlja prikladan odgovor književnoj predrasudi da su muškarci ozbiljni, a žene blesave. Evo nekih stvari koje ne bi postojale kad bismo živeli u pravednom svetu: neograničena upotreba olova u dečjim igračkama, reklame koje konstantno lažu kupce i književne nagrade koje…

Continue Reading...

Judora Velti: Iskrena i apolitična

Ivana Rogar Eudore Welty: Iskrena i apolitična Njezina je proza nekad ozbiljna, nekad komična, nekad je pisana dijalektom, a nekad standardnom varijantom, realistična je ili fantastična, no zajedničko joj je da se uglavnom bavi vidovima života u Mississippiju. Dakako, to i nije čudno ako uzmemo u obzir da je autorica ondje provela većinu života: gotovo…

Continue Reading...
Hulio Kortasar ili o stalnoj igri brojeva i drugim mačorima

Hulio Kortasar ili o stalnoj igri brojeva i drugim mačorima

Na američkom slengu Cat označava vrhunskog džezera. Džimi Smit je na primer The Cat.  Zašto bih krila da sam tog mačora uživo slušala jedne davne godine u Beogradu, kad je na električnim orguljama izveo svoju verziju Basin Street Blues-a.           Argentinski pisac Hulio Kortasar voleo je i mačke i džez. I sam je svirao trubu,…

Continue Reading...

Obavesti me Ostavite nam vaš e-mail kako biste na vreme dobijali nove vesti sa našeg sajta